Cijele prošle godine prikupljali smo podatke o vrijednim i posebnim stablima u Istri. Izrađena je baza podataka koja uključuje desetak takvih stabala, a inicijativa kreće dalje! Potrebna nam je pomoć stanovnika Istre koji možda znaju za neko stablo u njihovoj okolini čiju bi posebnost voljeli podijeliti s drugima. Cilj ove inicijative je evidentiranje najzanimljivijih stabala u Istri i podizanje svijesti o zaštiti prirode i lokalne baštine te uključivanje javnosti u očuvanju iste. Možda će neko od tih stabala biti uključeno i u izbor za Hrvatsko stablo godine.
Dobrodošla su stabla bilo koje vrste za koje smatrate da su najposebnija iz najrazličitijih razloga!
I ove godine dobivamo puno dojava od ribara o masovnoj pojavi meduza u sjevernom Jadranu. Radi se o meduzi zvanoj morska pluća (Rhizostoma pulmo) koja je uobičajena i česta vrsta u Jadranu, što su potvrdili i talijanski kolege. Može narasti preko 50-60 cm i težiti preko 10 kilograma, a hrani se fito i zooplanktonom. Na taj način smanjuje količinu hrane koja je dostupna drugim karikama hranidbenog lanca, prvenstveno ribama. Iako u pravilu ugibaju pri niskim temperaturama mora, meduze su posljednjih godina sve češće u sjevernom Jadranu zimi.
Točan uzrok masovne pojave meduza se ne zna. Vjerojatno je da je došlo do poremećaja u hranidbenom lancu. Normalan hranidbeni lanac u moru je onaj na čijem su vrhu ribe koje su efikasnije u hranjenju i kompeticiji od meduza. Kad je morski ekosustav osiromašen ribama (npr. zbog prelova), tu ulogu preuzimaju upravo meduze.
Ostali mogući uzroci su eutrofikacija (povećanje količine hranjivih soli u moru što dovodi do cvjetanja fitoplanktona), nedostatak prirodnih neprijatelja (tuna, glavata želva itd.) ili nedovoljno niske temperature mora zbog čega i dalje ima dovoljno rebraša kojima se meduze hrane.
U Zagrebu se ovaj tjedan od 29. do 30.11. održao četvrti po redu Simpozij o invazivnim vrstama u ogranizaciji Hrvatskog ekološkog društva. U sklopu simpozija naš CIV je sudjelovao u obliku posterskog priopćenja Aerial mapping of flowering Jerusalem artichoke: a comparison of two methods u kojemu su dr.sc. Barbara Sladonja, dr.sc. Danijela Poljuha, Mirela Uzelac mag.oecol., dr.sc. Ida Linić, Danijela Damijanić mag. oecol. i dr.sc. Marin Krapac istražili metodu kartiranja invazivnih biljnih vrsta dronom iz zraka.
Osim toga, bili smo koautori posterskog priopćenja Early detection and rapid response on the invasion of Takahashia japonica in the city of Pula, glavne autorice Tatjane Mandić Bulić rukovoditeljice Hortikulture Pula Herculanee.
Sve postere i utiske s simpozija pogledajte u galeriji!
Rak samac je poznat po „useljavanju“ u prazne ljušture raznih morskih školjkaša i puževa, a „kućice“ mijenja kad mu postanu premalene.
Nedavno smo od ribara iz Savudrije dobili dojavu o pronalasku ljušture jednog neobično velikog i zanimljivog puža, zajedno s rakom samcem unutar nje. Vjerujemo da se raku veoma posrećilo, zato što je taj puž jako rijedak u Jadranu.
Naime, radi se o velikom dlakavom tritonu (Monoplex parthenopeus Salis Marschlins, 1793), pužu iz porodice velikih morskih puževa: Cymatiidae. Može narasti do impresivnih 18 cm, a zovemo ga dlakavim zbog izdanaka vanjskog sloja ljušture „periostrakuma“ koji podsjećaju na dlake. Živi na dubini od 0 do 75 m. Grabežljivac je i hrani se ostalim mekušcima, najviše školjkama.Puževi iz ovog roda spadaju među najveće puževe na svijetu.
Naseljava umjereno topla mora poput Indopacifika, Atlantskog oceana i Sredozemnog mora. U Jadranskom se moru počeo češće viđati odnedavno, pogotovo u južnom i srednjem dijelu, dok je za sjeverni Jadran ovo prvi potvrđeni nalaz.
Veliki dlakavi triton nije zaštićena vrsta, ali je svakako rijetka i zanimljiva za naše područje te ga treba očuvati.
EFSA (European Food Safety Authority), Europska agencija za sigurnost hrane prati sve što se objavljuje u znanstvenim časopisima na temu biološke sigurnosti i objavljuje najvažnije članke u svojem periodičkom glasilu. U zadnjem glasilu za ljeto 2021. godine izdvojili su naš rad o prvoj pojavi biljnog štetnika Takahashia japonica u Hrvatskoj kao jedan od 25 najrelevantnijih radova. Drago nam je da nas budno prate i cijene naš rad!
Završilo je mapiranje ambrozije na Poreštini te su rezultati istog objedinjeni s rezultatima dosadašnjeg monitoringa. U nastavku slijedi karta s lokacijama ambrozije.
Jučer smo u Lanterni održali radionicu o invazivnim vrstama Istre za njemačke srednjoškolce. Radionica je održana u suradnji s turističkom agencijom iz Brtonigle.
Nedavno nam se stanovnica Poreča požalila da je ispod palme u svom vrtu pronašla čudna stvorenja. Prepoznali smo da se radi o kukuljici palminog drvotoča (Paysandisia archon), invazivne vrste koja je u Hrvatskoj prvi put zabilježena 2011. godine na području grada Splita. Palmin drvotoč je leptir iz porodice castniidnih moljaca, porijeklom iz Južne Amerike. Najčešće napada palme, a preferira vrstu Trachycarpus foruteni (visoka žumara), ali može napasti i druge vrste (Phoenix c., Washingtonia f.).Palmin drvotoč je već niz godina prisutan na području Istre i čini veliku štetu.
Kako prepoznati da je palma napadnuta?
Odrasli oblik ovog štetnika, leptir, oblijeće palme i polaže jajašca u vršnom dijelu palmi. Iz jajašaca izlaze gusjenice koje se ubušuju u deblo palmi te se povećavaju prilikom svakog presvlačenja. Stadij gusjenice traje od 10 do 18 mjeseci nakon čega slijedi stadij pretkukuljice i kukuljice te odrasli stadij. Uglavnom se štetnika uočava tek nakon što je već napravio štetu na palmi jer sve počinje od vrha, a znamo da palme mogu narasti od nekoliko pa do nekoliko desetaka m visine.
Prvi znakovi prisustva ovog štetnika su izgriženi mladi listovi oštećeni još prije izlaska gusjenice iz krune palme. Kad se list razvije i odmota, mogu se primijetiti tragovi oštećenja u vidu većih rupa. Ostali simptomi napada su: prisutnost piljevine na kruni i/ili na deblu palme, izbušeni „hodnici“ unutar debla, egzuviji kukuljice na deblu, deformirano i klimavo deblo te osušeni listovi i deblo. Kad drvotoč napadne palmu, može ju potpuno uništiti u roku od 2 do 4 godine.
Kako se palmin drvotoč širi?
Najčešći način širenja palminog drvotoča na velike udaljenosti je međunarodna trgovina sadnicama, a na kraće udaljenosti širi se letom leptira.
Je li palmin drvotoč opasan za ljude i životinje?
Ne postoje podaci o mogućem izravnom štetnom učinku bilo kojeg razvojnog stadija palminog drvotoča na zdravlje ljudi ili životinja. U smislu neizravnog utjecaja, treba spomenuti mogućnost urušavanja osušenih palmi, ako se ne uklone na vrijeme, što predstavlja potencijalnu opasnost za ljude i životinje.
Koje su metode suzbijanja ovog štetnika?
Suzbijanje palminog drvotoča je vrlo teško jer je u svim stadijima endofag, odnosno živi na račun domaćina (osim u kratkom periodu između izlaska iz jaja do ulaska u domaćina). Neke od mehaničkih metoda suzbijanja ovog štetnika su: krčenje zaraženih palmi i mehaničko uklanjanje štetnika iz krune palme. Posebnim alatima se iz krošnje uklanjaju svi zaraženi listovi te se izrezuje vrh palme dok se ne dospije do nezaraženog dijela.
Kemijske metode uklanjanja ovog štetnika uključuju upotreba kontaktnih i/ili sistematičnih organofosfornih insekticida (klorpirifos, acefat i dimetoat). U Hrvatskoj se najučinkovitijim pokazao pripravak na bazi klorpirifosa Pyrinex 48 EC, kojemu su ukinute registracije za stavljanje na tržište Republike Hrvatske s datumom 16. 2. 2020. Srećom, od 2019. godine u Hrvatskoj je registriran pripravak Revive II, tvrtke Syngenta, koji bi mogao poslužiti kao novo sredstvo za suzbijanje palminog drvotoča. Pripravak se pomoću posebnog aplikatora ubrizgava direktno u provodne snopove palme koji ga transportiraju do samog vrha.
Što se tiče bioloških metoda suzbijanja ovog štetnika, dosad se uspješnim pokazala ponavljajuća primjena entomopatogenog nematoda Steinernema carpocapsae, posebno u kombinaciji s kemijskim pripravcima.
Kako bi se spriječilo širenje štetnika, potrebno je iskrčiti potpuno osušenu palmu, a dijelove bi trebalo ili spaliti ili uništiti u stroju za preradu biljnih ostataka. Ako je palma i dalje „živa“ te je zahvaćen samo vegetativni vrh palme, tada se taj dio reže pilom do zdravog tkiva.
Pozivamo sve ljubitelje prirode da nam se obrate ukoliko imaju bilo kakvih pitanja, dilema ili sumnji na promjene u prirodnom okolišu.
Slika. Razvojni stadiji Paysandisia archon; a) jajašca, b) gusjenica, c) kukuljica, d) leptir
Započeli smo s monitoringom ambrozije na Poreštini te smo dosad utvrdili prisustvo te invazivne biljke u blizini poljoprivrednih površina na Kampaladanji, blizu centra Funtane i na porečkoj zaobilaznici. Pripremamo kartu rasprostranjenosti ambrozije u okolici Poreča pa pratite daljnje obavijesti!
