Mikroskopiranje uz pomoć papirnatog mikroskopa? Moguće je!

U sklopu desetog Tjedna botanički vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki, U Poreču je održana radionica izrade mikroskopa od papira! Riječ je o mikroskopima Foldscope koji su sastavljeni od vodootpornih papirnatih dijelova koji mogu povećati do 140 puta. Ovakvi mikroskopi mogu se printati u tisućama komada te se mogu koristiti za obrazovanje i terenski rad a idealni su za rad s djecom.

Zahvaljujući Hrvatskom mikroskopijskom društvu, učenici sedmog razreda osnovne škole Poreč dobili su priliku sastaviti svoj vlastiti mikroskop te ga ponijeti svojim kućama.

Nakon kratkog uvoda, učenici su vrlo brzo složili svoj mikroskop te su pod uvećanjem proučavali biljne i životinjske strukture poput peludi i morskih algi ali i umjetnih materijala kao npr. dezinfekcijska maska. Radionica je praćena velikim interesom učenika, koji bi vrlo rado ponovili sličnu radionicu.

Ako želite da posjetimo i vaš razred, javite nam putem e-maila na mirela@iptpo.hr.

Održan 10. Tjedan botaničkih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki – djeca u šumi

Ovogodišnji Tjedan bio posvećen djeci u šumi i obilježen je uz učenje i kreativne igre na otvorenom. Sve aktivnosti odvijale su se u vanjskoj učionici smještenoj u šumi Sv. Marka pokraj Instituta za poljoprivredu i turizam.

U organizaciji Instituta, Tjedan je obilježen radionicama Šumski lov na blago, Šumske igre i Foldscope radionicom. Radionice su osmislili i izvodili biolozi Instituta i šumska pedagoginja udruge Modelna šuma Istra, a s veseljem su se priključili učenici OŠ Poreč. U ovoj neobičnoj školskoj godini bila je to jedna od rijetkih prigoda za opušteno druženje i učenje izvan škole.

U sklopu radionice Šumski lov na blago učenici su imali potragu za prirodnim blagom (raznim oblicima listova, cvijeća i biljnih vrsta) koje su putem morali prepoznavati. Učenici su pritom naučili kako izgledaju najčešće mediteranske biljne vrste, čemu služi Hotel za kukce ali i češeri i zašto cvijeće miriši. Radionica Šumske igre obuhvaćala je igru potrage tragova velikih šumskih zvijeri, meditacije u šumi i izradu šumskih razglednica. Kroz igru, učenicu su naučili osnovne životne navike velikih zvijeri: risa, medvjeda i vuka, te su ponovili važnost očuvanja prirode i okoliša. Foldscope radionica se sastojala od izrade vlastitog papirnatog mikroskopa Foldscope, nakon čega su učenici izradili preparate koje su mogli pogledali pod povećanjem. Kao i uvijek, bilo je veselo, poučno i kreativno.

Veselimo se sljedećem Tjednu botaničkih vrtova sljedeće godine!

Najava desetog Tjedna botaničkih vrtova

Svibanj je idealno doba godine za aktivnosti u prirodi, zato s veseljem najavljujemo održavanje 10. Tjedna botaničkih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki.

Sve aktivnosti koje organiziramo u nadolazećem Tjednu botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske, od 25. do 30. svibnja 2021. održavati će se u vanjskoj učionici u Park šumi sv. Marko (pokraj Instituta za poljoprivredu i turizam).

Pripremili smo dvije radionice za djecu osnovnoškolskog uzrasta: Šumski lov na blago i Foldscope radionicu u kojoj će svatko moći izraditi vlastiti papirnati mikroskop! Hvala Hrvatskom Mikroskopijskom društvu na materijalima, veselimo se radionici! https://mikroskopija.hr/

Detaljan Program pogledajte na linku ispod!

Edukacija malih eko-znanstvenika u centru Poreča

Svi bruje o tom STEM-u za klince, no znate li da se takva edukacija održava u samom centru Poreča?

Društvo naša djeca Poreč u suradnji s Institutom za poljoprivredu i turizam u Park šumi Sv. Marka pokraj Instituta provodi znanstvene radionice u učionici na otvorenome. Jednom tjedno predškolarci i osnovnoškolci kroz praksu uče izraditi vlastiti biljni terarij, određivati pH u tekućinama, izraditi kristale, fosile i holograme te prepoznavati biljne vrste. Radionice spajaju područja biologije, kemije, ekologije, fizike i geologije a cilj im je zainteresirati djecu za učenje te razvijanje motoričkih sposobnosti  i vještina od malih nogu. S dolaskom ljepšeg i toplijeg vremena radionice se održavaju u vanjskoj učionici što je posebno razveselilo mlade znanstvenike, njihove roditelje ali i voditeljicu programa.

Vanjska učionica je opremljena drvenim stolovima i klupama te kućicom u kojoj se nalaze svi potrebni materijali za kvalitetno provođenje edukacija (edukativni materijali, ploča, posteri). Otvorena je i besplatna za korištenje svim zainteresiranim građanima, djeci i mladim.  Jedini uvjet „Učionicu koristi i za sobom počisti“. Vrlo jednostavno, slažete se?

Osim učionice, za provođenje radionica vrlo je važno da takve programe provode educirani i stručni voditelji kao što je u ovom slučaju to magistra znanosti o okolišu koja svoje znanje kroji već niz godina u Institutu i ima odrađene brojne ekološke edukacije za sve uzraste. Isto tako, udruga DND Poreč već više od 25 godina radi na osmišljavanju i provođenju aktivnosti s djecom i za djecu u njihovo slobodno vrijeme. Prenošenje znanja trebalo bi biti zabavno ali opet poučno u kojemu se stvara poticajna sredina za djecu.

Održavanje radionica za ovu školsku godinu je pri kraju, ali zato se u zadnjem tjednu svibnja održava Tjedan botaničkih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki. Tjedan se održava svake godine u cijeloj zemlji a vi se možete uključiti u aktivnosti koje će se održavati u Poreču u šumici sv. Marka.

Naš Centar je međunarodno prepoznat!

Naša Barbara je ovaj tjedan gostovala u emisiji L’ Alveare na radiju Capodistria iz Slovenije. Tema emisija bila je masovna pojava meduze Rhizostoma pulmo (morska pluća) u Tršćanskom zaljevu. Nekoliko je mogućih razloga sve češćih masovnih pojava meduza a neki od njih su klimatske promjene i nagle promjene temperatura u kratkom vremenskom periodu, smanjenje bioraznolikosti vrsta u moru, zagađenje…

Cijelu emisiju možete poslušati na: https://4d.rtvslo.si/arhiv/l-alveare/174769980

Labudovi, novi stanovnici u porečkim uvalama

Poreč je ove zime dobio dva nova diskretna bijela stanara, par labudova. Spadaju u vrstu crvenokljunih labudova (lat. Cygnus olor, Gmelin), na engleskom jeziku ih nazivaju „mute swans“ odnosno nijemim labudovima jer se od svih vrsta labudova najtiše glasaju.  Crvenokljuni labud je jedna od najvećih ptica koja zna letjeti.

Hrane se najčešće podvodnom vegetacijom, travama, algama i slično, a ponekad jedu manje ribice i kukce. Mogu se hraniti komadićima kruha ili žitaricama kao što su pšenica ili kukuruz. Hranu sakuplja tako da s prednjim dijelom tijela i istegnutim vratom zaroni u vodu, dok stražnji dio tijela strši u zraku. Dnevno pojedu i do 3-4 kg hrane!

Najčešće žive u paru cijeli život. Zbog svoje vjerne ljubavi ali i vrata koji par može savijati u obliku srca postali su simbol ljubavi i vjernosti te inspiracija za brojna umjetnička i književna djela.

Labudovi u Uvali Peškera

Odakle su i zašto došli?

Labudovi su selice što znači da se svake godine u jesen sele s područja gniježđenja (sjevernija područja) u područje zimovanja (južnija područja) i nazad. Lete u jatu i ponekad se zbog umora parovi izdvoje i odluče prezimiti na obali toplijih mora. Lete brzinom do 90km/h a do mjesta gnijezdišta mogu preći i 1000 km. Područje rasprostranjenosti labudova je gotovo cijela Europa, a zadnjih 50 godina povećao im se broj te se proširilo njihovo područje boravka i gniježđenja. Od samo povremenog zimovališta Hrvatska i Mediteran postali su i njihovo cjelogodišnje prebivalište.

Stoga i u Hrvatskoj sve češće zimuju, a od početka devedesetih, tu se i gnijezde. Česti su na jezerima u unutrašnjosti, a pojavljuju se na pojedinačnim mjestima uz obalu Jadrana. Nastanjuju područja mirnih i sporih slatkih voda, poput ribnjaka, jezera i močvara. Mogu se naći i u bočatim lagunama, slanim uvalama i na mirnim obalama, a postaju sve češći i u gradovima.

Naš par labudova odabrao je Poreč zbog ugodne klime, lijepog grada, dobrih ljudi, a možda i simbola srca na Peškeri koji je bio mamac za naše lijepe stanare.

Hoće li trajno ostati u Poreču?

Labudovi su došli u Poreč provesti zimu, a hoće li ostati ovisi o tome odluče li se ovdje i gnijezditi. Ukoliko se na to odluče, par zajedno gradi gnijezdo i čuva ptiće te u tom periodu mužjak može biti agresivan zbog zaštite obitelji. Gnijezde se od ožujka do kolovoza u blizini vode, u plitkoj vodi, na vodenim staništima s trskom, rogozom ili drugom vodenom vegetacijom te ponekad u zaštićenim uvalama. U Poreču nema mnogo takvih izoliranih staništa te je moguće da nas odluče napustiti, barem do iduće jeseni.

I još nešto, iako smo sigurni da ćemo prema njima svi biti gostoljubivi i suzdržani, ne zaboravimo da je crvenokljuni labud u Hrvatskoj zaštićena vrsta i svako namjerno uznemiravanje, oštećivanje gnijezda, uništavanje jaja, ozljeđivanje i slične radnje su novčano kažnjivi.

Pozivamo sve ljubitelje prirode da nam se obrate ukoliko imaju bilo kakvih pitanja, dilema ili sumnji na promjene u prirodnom okolišu.

Sve što trebamo znati o borovom četnjaku

Što su bijela klupka na granama borova?

Ukoliko se ovih dana prošećete jednom od mnogih crnogoričnih šuma uz more, primijetit ćete “bijelih klupka” na visokim granama borova. Riječ je o gnijezdima borovog četnjaka (Thaumetopoea pityocampa, Denis & Schiffermüller), leptira iz porodice prelaca – noćnih leptira.

Nastavi čitati “Sve što trebamo znati o borovom četnjaku”

Tina Tominić, geologinja s Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu

Naša suradnica geologinja Tina Tominić provodila je znanstveno edukativne radionice u Ljetnom kampu Grada Poreča tijekom ljeta 2020. godine.  Kroz radionice Morski svijet – moj svijet, djeca su prikupljala organizme iz mora, spremali ih u akvarije i povećalima ih promatrali i proučavali, učili o fosilima, ekologiji i očuvanju okoliša.

Nastavi čitati “Tina Tominić, geologinja s Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu”