Ovih dana svjedočili smo cvjetanju mora duž zapadne obale Istre, što je mnogima izazvalo nelagodu pri pomisli na kupanje. No, što je zapravo cvjetanje mora i kako nastaje?

Cvjetanje mora, poznato i kao cvjetanje algi, prirodna je pojava stvaranja sluzavih nakupina na površini mora. Nakupine se sastoje od polisaharida i prirodnih organskih tvari, a nastaju kada fitoplankton naglo i ubrzano raste zbog povoljnih meteoroloških i oceanoloških uvjeta. Povećana koncentracija hranjivih tvari, kao što su nitrati i fosfati, koji u more dospijevaju putem rijeka, kanalizacijskih ispusta ili industrijskih zagađivača, mogu pospješiti rast algi. Također, određene vrste fitoplanktona preferiraju toplije uvjete za rast i razmnožavanje, stoga promjene u temperaturi mora uz dovoljnu količinu sunčeve svjetlosti mogu biti jedan od uzročnika prekomjernog razmnožavanja fitoplanktona. Uz to, važan faktor je i miješanje vodenog stupca. Naime, ukoliko je vodeni stupac stabilan, odnosno bez puno miješanja, alge će se lakše akumulirati u površinskim slojevima gdje im je dostupno najviše svjetla.

Zašto se cvjetanje mora događa baš uz našu obalu?

Prvo zabilježeno cvjetanje mora u sjevernom Jadranu datira iz 1729. godine, a od 1988. godine se periodično ponavlja. Posebno se ističu godine 1983., 1988., 1991., 1997., te period od 2000. do 2004., kada su zabilježene velike sluzave nakupine koje nazivamo agregati. Područje sjevernog Jadrana je u određenim periodima eutrofno, odnosno bogato hranjivim solima – u najvećoj mjeri nitratima i fosfatima. Glavni unos hranjivih soli u sjeverni Jadran dolazi iz rijeke Po, a utjecaj imaju i rijeke Soča i Adige, te Venecijanska laguna, dotoci u području Trsta i potoci i podzemna voda uz Istarsku obalu. Najveći unos hranjivih soli zabilježen je kroz svibanj i lipanj, te listopad i studeni. Cvjetanje mora može trajati i do tri mjeseca, a vjetrom se kontaminiraju plaže i obalna područja što znatno može utjecati na turističku sezonu, ali i na ribarstvo.

Važno je napomenuti da iako može biti neugodno, kupanje u moru s algama nije štetno za kupače jer se ne radi o toksičnom cvjetanju mora.

Pozivamo sve ljubitelje prirode da nam se obrate ukoliko imaju bilo kakvih pitanja, dilema ili sumnji na promjene u prirodnom okolišu.

Komarci su mali dvokrilni kukci koji žive u svim područjima svijeta, te su ujedno jedna od najrasprostranjenijih taksonomskih skupina na Zemlji. Mogu preživjeti u velikom rasponu klimatskih uvjeta, od vrućih tropskih do hladnih sjevernih predjela. U svijetu je poznato više od 3000 vrsta, dok su u Hrvatskoj do sad zabilježene 52 vrste komaraca. Na području Istre zabilježena je 31 vrsta, a najpoznatija i najrasprostranjenija je Obični komarac (Culex pipiens). Osim „domaćih“ vrsta komaraca, u Istri nalazimo i na invazivnu vrstu Azijskog tigrastog komarca (Aedes (Stegomia) albopictus), čije širenje prati Zavod za javno zdravstvo Istarske županije u suradnji s Institutom za poljoprivredu i turizam Poreč i Gradom Porečom. Tigrasti komarac je relativno malen sa tipičnim crnim sjajnim ljuskama i srebrno bijelim ljuskama na člancima nogu i pipalima. Na dorzalnom dijelu prsnog koša se nalazi bijela pruga po čemu ga i raspoznajemo.

Kada su u stadiju ličinke, komarci jako brzo rastu, a hrane se bakterijama ili organskom tvari koja se nalazi u vodi na način da filtriraju vodu. Zanimljivo je i to, da jedna takva ličinka u jednom danu može profiltrirati čak 1 litru vode.  Odrasli komarci se hrane nektarom što im daje snagu za let, no kada ženke polažu jaja, treba im puno više energije koju dobivaju iz kvalitetne hrane – krvi. Ženke komarca pronalaze svoju hranu na način da lete i traže domaćina od kojeg će uzeti krv, što mi kao ljudi svjedočimo kada dosadni komarci lete oko nas i čujemo njihovo zujanje. Zanimljivo je i to da prilikom traženja hrane, odnosno domaćina, neke vrste mogu odletjeti i do 30 km od legla, što im omogućuju malena krila koja su lagana i pomiču se oko 600 puta u sekundi. Razlog zbog kojeg nas ubod komarca svrbi, leži u tome što komarac jednom cjevčicom usisava našu krv, dok kroz drugu cjevčicu otpušta sadržaj pljuvačne žlijezde koji sprječava zgrušavanje krvi, na što naše tijelo reagira oteklinom i svrbežom.

Kako možemo spriječiti širenje komaraca?

Obilne kiše stvaraju idealne uvjete za razvoj legla komaraca. Osim što se razvijaju u prirodnim vodama stajaćicama, komarci često nalaze pogodna mjesta za razvoj u dvorištima i vrtovima. Njihov razvoj ovisi o vodi, a mogu se prilagoditi i čistim i onečišćenim vodama, te različitim prirodnim i antropogenim staništima. U proljeće, prve vrste komaraca koje se pojavljuju obično dolaze iz šumskih područja i poplavnih površina, dok dolaskom toplijih dana i uz dovoljno vode u okolišu, legla komaraca postaju aktivna i u naseljima u našim dvorištima. Stoga, potrebno je redovito prazniti i čistiti spremnike za vodu, posude za zalijevanje, pojilice za životinje i slične posude koje zadržavaju vodu poput posuda za cvijeće i guma. Uz to, spremnike za vodu zaštititi poklopcima, gustim mrežama ili folijama. Pomaže i redovito uklanjanje otpada kao što su limenke, gume, bačve i druge vrste krupnog otpada u kojima se može zaustavljati voda i postati stanište komaraca. Mjere suzbijanja komaraca poput zaprašivanja su efikasne, no za sobom ostavljaju posljedice na ekosustav. Kemikalije koje se koriste su, osim za komarce, štetne i za pčele i druge oprašivače, ali i za zdravlje ljudi. Stoga je potrebno provoditi ekološki prihvatljive metode, poput one koja se testira u Istri. Jedna od mjera za kontrolu brojnosti tigrastog komarca koju provodi Zavod za javno zdravstvo Istarske županije je korištenje sterilnih jedinki mužjaka iste vrste (eng. Sterile insect technique, SIT). Ova metoda uključuje puštanje sterilnih mužjaka komaraca u prirodnu populaciju. Kada se sterilni mužjaci pare s divljim ženkama iste vrste, ženke polažu jaja iz kojih se ne razvijaju novi komarci. Ako se sterilni mužjaci puštaju u dovoljnom broju i kroz duže vrijeme, oni se pare s velikim brojem ženki, što na kraju dovodi do značajnog smanjenja broja tigrastih komaraca u tom području.

No, iako su nama ljudima komarci nepoželjni, moramo napomenuti da i oni imaju svoju ekološku ulogu. Odrasle jedinke i njihova jaja su važan izvor hrane za mnoge vrste životinja, uključujući ribe, ptice, vodozemce i druge insekte. Iako su poznati po svojoj ulozi u širenju bolesti, neki komarci su i oprašivači. Također, larve komaraca doprinose ekosustavu razgrađujući organske tvari u vodi, što pomaže u ciklusu hranjivih tvari u prirodi.

Pozivamo sve ljubitelje prirode da nam se obrate ukoliko imaju bilo kakvih pitanja, dilema ili sumnji na promjene u prirodnom okolišu.

Svake godine zadnjeg tjedna svibnja diljem Hrvatske obilježavaju se Dani botaničkih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki. Cilj manifestacije je edukacija građana i popularizacija botanike i botaničke tematike na zabavan način te podizanje svijesti o očuvanju prirode i okoliša. Ovogodišnja tema obilježila su stara stabla, monumentalna, povijesna, veteranska i slična stabla.

U sklopu toga, održano je predavanje u Strukovnoj školi Pula na temu monumentalnih stabala. Učenici su bili vrijedni te su otišli na teren, fotografirali stara stabla te postavili pravu izložbu u školskim hodnicima.

Za one manje, vrtićke skupine, održane su četiri radionice „Potraga za šumskim blagom“ u šumici sv. Marko kraj Instituta. Tako su djeca naučila što su to botanički vrtovi, koliko staro može biti neko stablo, razlikovati listove više vrsta te čemu služe šišarke. Veselimo se sljedećim radionicama!

U sklopu projekata NATURALLY (Strane invazivne biljne vrste kao izvor farmaceutika) i EkoPis (Promicanje ekologije i ekološke pismenosti) koje provodi naš Institut te programa popularizacije znanosti Hrvatskog mikroskopijskog društva MikroskopiJA na netu tijekom prosinca smo organizirali mikroskopijske radionice za osnovnu i srednju školu „Od sitnozora do AI – mikroskopiranjem do STEM-a“.

U našim smo radionicama posebnu pažnju posvetili istraživanju invazivnih biljnih vrsta te važnosti ekološke pismenosti. Na taj smo način željeli mladima približiti istraživanja kojima se bavimo. 

Radionice za učenike osnovnih škola na području grada Poreča održane su u prostorima Društva Naša djeca Poreč, dok su učenici srednjih škola imali priliku sudjelovati u dvije radionice održane u Gimnaziji i strukovnoj školi Jurja Dobrile u Pazinu. Radionice su održane pod pokroviteljstvom tvrtke ZEISS Hrvatska i Hrvatskog mikroskopijskog društva.

Upoznavanjem polaznika radionica s različitim aspektima znanosti, na moderan, dinamičan ali i metodičan način, ovim smo spojem tradicionalnih i najnovijih tehnologija nastojali pružiti budućim mladim stručnjacima i znanstvenicima uvid u cjeloviti znanstveni proces – od ideje do prezentacije rezultata. Osim u našim projektima, mikroskopija nalazi svoju primjenu mnogim granama znanosti i industrije, ali i u svakodnevnom životu. Promocijom mikroskopije stoga se putem naših radionica promovira usmjeravanje mladih u STEM područja. Ujedno ih se upoznaje s tradicijskim vrijednostima i nacionalnim povijesnim znanstvenim postignućima.

Ovom se prilikom još jednom zahvaljujemo tvrtki Zeiss Hrvatska, Hrvatskom mikroskopijskom društvu, DND-u Poreč, Gimnaziji GSŠJD i svima koji su na bilo koji način doprinijeli realizaciji radionica. Posebno zahvaljujemo učenicima na znatiželji, entuzijazmu, pitanjima i aktivnom sudjelovanju. Čvrsto vjerujemo da su među njima budući vrsni stručnjaci i znanstvenici, a sasvim sigurno znamo da na njima počiva i naša budućnost.

• 

• 

•