Zašto nam komarci piju krv?

Komarci su mali dvokrilni kukci koji žive u svim područjima svijeta, te su ujedno jedna od najrasprostranjenijih taksonomskih skupina na Zemlji. Mogu preživjeti u velikom rasponu klimatskih uvjeta, od vrućih tropskih do hladnih sjevernih predjela. U svijetu je poznato više od 3000 vrsta, dok su u Hrvatskoj do sad zabilježene 52 vrste komaraca. Na području Istre zabilježena je 31 vrsta, a najpoznatija i najrasprostranjenija je Obični komarac (Culex pipiens). Osim „domaćih“ vrsta komaraca, u Istri nalazimo i na invazivnu vrstu Azijskog tigrastog komarca (Aedes (Stegomia) albopictus), čije širenje prati Zavod za javno zdravstvo Istarske županije u suradnji s Institutom za poljoprivredu i turizam Poreč i Gradom Porečom. Tigrasti komarac je relativno malen sa tipičnim crnim sjajnim ljuskama i srebrno bijelim ljuskama na člancima nogu i pipalima. Na dorzalnom dijelu prsnog koša se nalazi bijela pruga po čemu ga i raspoznajemo.

Kada su u stadiju ličinke, komarci jako brzo rastu, a hrane se bakterijama ili organskom tvari koja se nalazi u vodi na način da filtriraju vodu. Zanimljivo je i to, da jedna takva ličinka u jednom danu može profiltrirati čak 1 litru vode.  Odrasli komarci se hrane nektarom što im daje snagu za let, no kada ženke polažu jaja, treba im puno više energije koju dobivaju iz kvalitetne hrane – krvi. Ženke komarca pronalaze svoju hranu na način da lete i traže domaćina od kojeg će uzeti krv, što mi kao ljudi svjedočimo kada dosadni komarci lete oko nas i čujemo njihovo zujanje. Zanimljivo je i to da prilikom traženja hrane, odnosno domaćina, neke vrste mogu odletjeti i do 30 km od legla, što im omogućuju malena krila koja su lagana i pomiču se oko 600 puta u sekundi. Razlog zbog kojeg nas ubod komarca svrbi, leži u tome što komarac jednom cjevčicom usisava našu krv, dok kroz drugu cjevčicu otpušta sadržaj pljuvačne žlijezde koji sprječava zgrušavanje krvi, na što naše tijelo reagira oteklinom i svrbežom.

Kako možemo spriječiti širenje komaraca?

Obilne kiše stvaraju idealne uvjete za razvoj legla komaraca. Osim što se razvijaju u prirodnim vodama stajaćicama, komarci često nalaze pogodna mjesta za razvoj u dvorištima i vrtovima. Njihov razvoj ovisi o vodi, a mogu se prilagoditi i čistim i onečišćenim vodama, te različitim prirodnim i antropogenim staništima. U proljeće, prve vrste komaraca koje se pojavljuju obično dolaze iz šumskih područja i poplavnih površina, dok dolaskom toplijih dana i uz dovoljno vode u okolišu, legla komaraca postaju aktivna i u naseljima u našim dvorištima. Stoga, potrebno je redovito prazniti i čistiti spremnike za vodu, posude za zalijevanje, pojilice za životinje i slične posude koje zadržavaju vodu poput posuda za cvijeće i guma. Uz to, spremnike za vodu zaštititi poklopcima, gustim mrežama ili folijama. Pomaže i redovito uklanjanje otpada kao što su limenke, gume, bačve i druge vrste krupnog otpada u kojima se može zaustavljati voda i postati stanište komaraca. Mjere suzbijanja komaraca poput zaprašivanja su efikasne, no za sobom ostavljaju posljedice na ekosustav. Kemikalije koje se koriste su, osim za komarce, štetne i za pčele i druge oprašivače, ali i za zdravlje ljudi. Stoga je potrebno provoditi ekološki prihvatljive metode, poput one koja se testira u Istri. Jedna od mjera za kontrolu brojnosti tigrastog komarca koju provodi Zavod za javno zdravstvo Istarske županije je korištenje sterilnih jedinki mužjaka iste vrste (eng. Sterile insect technique, SIT). Ova metoda uključuje puštanje sterilnih mužjaka komaraca u prirodnu populaciju. Kada se sterilni mužjaci pare s divljim ženkama iste vrste, ženke polažu jaja iz kojih se ne razvijaju novi komarci. Ako se sterilni mužjaci puštaju u dovoljnom broju i kroz duže vrijeme, oni se pare s velikim brojem ženki, što na kraju dovodi do značajnog smanjenja broja tigrastih komaraca u tom području.

No, iako su nama ljudima komarci nepoželjni, moramo napomenuti da i oni imaju svoju ekološku ulogu. Odrasle jedinke i njihova jaja su važan izvor hrane za mnoge vrste životinja, uključujući ribe, ptice, vodozemce i druge insekte. Iako su poznati po svojoj ulozi u širenju bolesti, neki komarci su i oprašivači. Također, larve komaraca doprinose ekosustavu razgrađujući organske tvari u vodi, što pomaže u ciklusu hranjivih tvari u prirodi.

Pozivamo sve ljubitelje prirode da nam se obrate ukoliko imaju bilo kakvih pitanja, dilema ili sumnji na promjene u prirodnom okolišu.

U šumici sv. Marka obilježeni 13. Dani botaničkih vrtova

Svake godine zadnjeg tjedna svibnja diljem Hrvatske obilježavaju se Dani botaničkih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki. Cilj manifestacije je edukacija građana i popularizacija botanike i botaničke tematike na zabavan način te podizanje svijesti o očuvanju prirode i okoliša. Ovogodišnja tema obilježila su stara stabla, monumentalna, povijesna, veteranska i slična stabla.

U sklopu toga, održano je predavanje u Strukovnoj školi Pula na temu monumentalnih stabala. Učenici su bili vrijedni te su otišli na teren, fotografirali stara stabla te postavili pravu izložbu u školskim hodnicima.

Za one manje, vrtićke skupine, održane su četiri radionice „Potraga za šumskim blagom“ u šumici sv. Marko kraj Instituta. Tako su djeca naučila što su to botanički vrtovi, koliko staro može biti neko stablo, razlikovati listove više vrsta te čemu služe šišarke. Veselimo se sljedećim radionicama!

Kad se projekti slože, znanstvene priče se množe – održali smo mikroskopijske stem radionice za učenike osnovnih i srednjih škola

U sklopu projekata NATURALLY (Strane invazivne biljne vrste kao izvor farmaceutika) i EkoPis (Promicanje ekologije i ekološke pismenosti) koje provodi naš Institut te programa popularizacije znanosti Hrvatskog mikroskopijskog društva MikroskopiJA na netu tijekom prosinca smo organizirali mikroskopijske radionice za osnovnu i srednju školu „Od sitnozora do AI – mikroskopiranjem do STEM-a“.

U našim smo radionicama posebnu pažnju posvetili istraživanju invazivnih biljnih vrsta te važnosti ekološke pismenosti. Na taj smo način željeli mladima približiti istraživanja kojima se bavimo. 

Radionice za učenike osnovnih škola na području grada Poreča održane su u prostorima Društva Naša djeca Poreč, dok su učenici srednjih škola imali priliku sudjelovati u dvije radionice održane u Gimnaziji i strukovnoj školi Jurja Dobrile u Pazinu. Radionice su održane pod pokroviteljstvom tvrtke ZEISS Hrvatska i Hrvatskog mikroskopijskog društva.

Upoznavanjem polaznika radionica s različitim aspektima znanosti, na moderan, dinamičan ali i metodičan način, ovim smo spojem tradicionalnih i najnovijih tehnologija nastojali pružiti budućim mladim stručnjacima i znanstvenicima uvid u cjeloviti znanstveni proces – od ideje do prezentacije rezultata. Osim u našim projektima, mikroskopija nalazi svoju primjenu mnogim granama znanosti i industrije, ali i u svakodnevnom životu. Promocijom mikroskopije stoga se putem naših radionica promovira usmjeravanje mladih u STEM područja. Ujedno ih se upoznaje s tradicijskim vrijednostima i nacionalnim povijesnim znanstvenim postignućima.

Ovom se prilikom još jednom zahvaljujemo tvrtki Zeiss Hrvatska, Hrvatskom mikroskopijskom društvu, DND-u Poreč, Gimnaziji GSŠJD i svima koji su na bilo koji način doprinijeli realizaciji radionica. Posebno zahvaljujemo učenicima na znatiželji, entuzijazmu, pitanjima i aktivnom sudjelovanju. Čvrsto vjerujemo da su među njima budući vrsni stručnjaci i znanstvenici, a sasvim sigurno znamo da na njima počiva i naša budućnost.

Kongres Talijanskog botaničkog društva u Pisi

Od srijede 13. rujna do subote 16. rujna u Pisi, održava se 118. kongres Talijanskog botaničkog društva (IX INTERNATIONAL PLANT SCIENCE CONFERENCE), znanstvene udruge osnovane 1888. godine, a koja promiče napredak i širenje botanike kao znanosti.

Naša dr.sc. Barbara Sladonja sudjelovala je na kongresu s aktualnom temom o invazivnim vrstama, odnosno procjenom utjecaja četiri invazivne vrste u Hrvatskoj.

Procjena utjecaja invazivnih vrsta ključna je za određivanje odgovarajućih mjera za njihovu kontrolu. Na temelju već izrađenih dostupnih protokola izradili smo prilagođen protokol za određivanje utjecaja sljedećih invazivnih vrsta: Helianthus tuberosus L.; Ailanthus altissima(Mill.) Swingle; Robinia pseudoacacia L.; Solidago canadensis L. Protokol uključuje pitanja o vrsti, vjerojatnosti njezina unošenja, uspostavljanja i širenja u novom staništu, potencijalu vrste da pruži usluge ekosustava, štetnim učincima na okoliš, biljnim i životinjskim vrstama i štetnim socioekonomskim učincima, kao i mogućnosti upravljanja vrstom.

Protokol je izrađen u sklopu projekta Naturally.

Objavljen rad u časopisu Plants!

U znanstvenom časopisu Plants posvećenom istraživanju biljaka, naše su znanstvenice objavile rad: Invasive Alien Species as a Potential Source of Phytopharmaceuticals: Phenolic Composition and Antimicrobial and Cytotoxic Activity of Robinia pseudoacacia L. Leaf and Flower Extracts. Rad sadržava dio dosadašnjih istraživanja u sklopu projekta Naturally (HRZZ) koji proučava fitofarmaceutski potencijal ekstrakata četiriju stranih invazivnih biljnih vrsta: običnog bagrema, čičoke, kanadske zlatošipke i žljezdastog pajasena.

Cijeli rad je dostupan na sljedećem linku: https://www.mdpi.com/2223-7747/12/14/2715.

Na Županijskom stručnom vijeću biologije IŽ i PGŽ održana edukacija za profesore biologije

Jučer (29.6.) su na Županijskom stručnom vijeću biologije Istarske i Primorsko-goranske županije naše dr. sc. Barbara Sladonja i dr. sc. Danijela Poljuha održale predavanje pod nazivom „Drugo lice invazivnih vrsta“. Skup se održao u prostorijama Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile Pazin. Prezentirani su dosadašnji rezultati projekta Naturally, kao i ostali projekti posvećeni istraživanju invazivnih vrsta.

Čuvajmo bioraznolikost našeg Jadrana!

Jadransko more i hrvatska obala prepoznati su i cijenjeni u svijetu te svake godine na našu obalu stignu milijuni turista. Jadransko more se odlikuje velikom bioraznolikošću. Međutim, pritisak na Jadransko more je iz godine u godinu sve veći i sve je više organizama u njemu ugroženo. Najčešći problemi koji utječu na život u Jadranu su otpad i onečišćenje, klimatske promjene, rast temperature mora, nasipavanje obale, pomorski promet  i pretjerani izlov. Kao posljedica toga, neke vrste su već nestale, a neke su ozbiljno ugrožene i potrebno ih je zaštititi.

Na temelju Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine, broj 80/19, 15/18, 14/19, 127/19) i Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine, broj 144/13, 73/16), strogo zaštićenim vrstama u Jadranskom moru smatraju se svi morski sisavci, školjkaši plemenita periska (Pinna nobilis) i prstac (Lithophaga lithophaga), puževi prugasta mitra (Mitra zonata), tritonova truba (Charonia tritonis) i puž bačvaš (Tonna galea), crveni koralj (Corallium rubrum), morski pas modrulj (Prionace glauca), morski konjic (Hippocampus hippocampus), posidonija (Posidonia oceanica), morske kornjače.

Strogo zaštićene vrste zabranjeno je namjerno loviti i ubijati, trgovati, uvoziti, izvoziti, prevoziti, otuđivati ili na bilo koji način pribavljati i preparirati. Zabranjeno je i njihovo namjerno uništavanje, oštećivanje i uzimanje njihovih razvojnih oblika, gnijezda ili legla. Nadalje, zabranjeno ih je namjerno uznemiravati, posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije te oštećivati ili uništavati područja njihova razmnožavanje ili odmaranja.

Morski sisavci

Svi morski sisavci koji stalno žive u Jadranu ili ga povremeno posjećuju, ugroženi su i zaštićeni prema hrvatskim zakonima i međunarodnim sporazumima. Tu ubrajamo sredozemnu medvjedicu (Monachus monachus), dobrog dupina (Tursiops truncatus) i ostale vrste dupina. Nabrojani morski sisavci su u prošlosti smatrani štetočinama zbog uništavanja ribarskih mreža, zbog čega su namjerno ubijani. To je dovelo do značajnog smanjenja brojnosti određenih vrsta ili čak potpunog nestanka kao što je to slučaj s običnim dupinom (Delphinus delphis), nekad jednim od najzastupljenijih vrsti u Sredozemnom moru. Dobri dupin (Tursiops truncatus) je jedini morski sisavac za kojeg se sa sigurnošću može reći da živi i razmnožava se u Jadranu.

Kako reagirati pri susretu s dupinima?

Pri susretu s dupinima treba pridržavati određenih pravila. Ne smije ih se proganjati i plovila se ne smiju usmjeravati ravno prema njima. Ukoliko im se približavamo, to moramo čini jako polako i oprezno, izbjegavajući nagle promjene smjera i ne stvarajući buku. Najbolje je ugasiti motor i ne ostati u njihovoj blizini duže od 30 min. U krugu od 100 metara od dupina ne bi smjelo biti više od jednog plovila, a u krugu od 200 metara najviše tri.

Dobri dupin (Tursiops truncatus)

Morske kornjače

U Sredozemnom moru se gnijezde dvije vrste morskih kornjača: glavata (Caretta caretta) i zelena (Chelonia mydas) želva. Obje se nalaze na Crvenom popisu ugroženih vrsta u RH. Sjeverni Jadran predstavlja jedno od najznačajnijih staništa glavate želve. Ugrožene su zbog protuzakonitog lova, zaplitanja u ribarske mreže i alat te u ostali glomazni otpad, gutanja plastičnih vrećica koje lako zamijene za meduze, izljeva nafte, nekontroliranog obalnog razvoja i turizma. U Puli postoji Centar za oporavak morskih kornjača smješten unutar “Aquariuma Pula”, koji skrbi o ozlijeđenim morskim kornjačama iz cijelog hrvatskog dijela Jadrana.

Glavata želva (Caretta caretta)

Morski konjici

Morski konjici su sitne nježne ribe neobična izgleda. U Jadranu žive dvije vrste konjica: dugokljuni (Hippocampus guttulatus) i kratkokljuni (Hippocampus hippocampus). Morski konjici su ugroženi zbog njihove prevelike eksploatacije i uništavanja njihovog staništa. Ljudi ih koriste za potrebe tradicionalne medicine, kao suvenire i akvarijske ribice.

Kratkokljuni morski konjic (Hippocampus hippocampus)

Školjkaši

Prstac (Lithophaga lithophaga) je vrsta školjkaša koja obitava u rupama izbušenim u vapnencima. Ima jednu od najnižih stopa rasta među školjkama i vrlo je dugovječna. Prstaci su vrlo cijenjena delicija, međutim, zabranjen je njihov izlov. Vađenjem prstaca, uništavaju se velike površine kamenite obale i biocenoza na njima.

Prstac (Lithophaga lithophaga)

Plemenita periska (Pinna nobilis) je najveći mediteranski školjkaš, endem Sredozemnog mora. Diljem cijelog Jadrana zabilježene su pojave masovnog pomora plemenitih periski uzrokovane parazitom Haplosporidium pinnae. Zbog drastičnog pada brojnosti populacije, plemenita periska je strogo zaštićena vrsta te je svako uznemiravanje ili namjerno vađenje živih ili uginulih jedinki (praznih ljuštura) zabranjeno.

Plemenita periska (Pinna nobilis)

Svatko od nas može doprinijeti očuvanju bioraznolikosti našeg Jadranskog mora, time što ne uzimamo zaštićene organizme iz mora kao suvenire, odbijamo jesti zaštićene školjkaše u restoranima, prijavljujemo izlov ili trgovinu zaštićenim vrstama, prijavljujemo pronalazak ozlijeđene životinje u moru i izbjegavamo sidrenje na području livada morskih cvjetnica.

U šumici Sv. Marka obilježeni Dani (Tjedan) botaničkih vrtova

U zadnjem tjednu mjeseca svibnja već 12. godinu zaredom, tradicionalno se obilježava Tjedan botaničkih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki. Ove je godine manifestacija preimenovana u Dane botaničkih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki. Cilj manifestacije je edukacija građana i popularizacija botanike i botaničke tematike na zabavan način te podizanje svijesti o očuvanju prirode i okoliša. U učionici na otvorenom smještenoj u šumici Sv. Marka kraj Instituta i ove smo godine proveli aktivnosti za djecu vrtićkog i školskog uzrasta. Tema radionica bila je šuma i njezini stanovnici. Tako su djeca naučila tko sve živi u šumi, zašto su šume važne te što šume vole/ne vole.

Veselimo se sljedećim radionicama!

Naš Katalog naj-stabala u časopisu Frontiers in Environmental Science

U znanstvenom časopisu Frontiers in Environmental Science (Q2, IF: 5,411) objavili smo znanstveni članak pod nazivom “Catalogue of super-trees in Istria (Croatia) created as a result of the citizen science action“. U njemu je objašnjen proces nastanka Kataloga naj-stabala Istre, prvog takvog popisa velikih, starih i zanimljivih stabala u Hrvatskoj. Projekt je proveden 2022. godine, a financirala ga je Istarska županija, Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo.

Sladonja, B., Damijanić D., Uzelac M. and Poljuha D. 2023. Catalogue of super-trees in Istria (Croatia) created as a result of the citizen science action. Front. Environ. Sci., 11:1154101., Sec. Environmental Citizen Science,  https://doi.org/10.3389/fenvs.2023.1154101,