Naš CIV tim je od ovog mjeseca bogatiji za mladu biologinju, Danijelu Damijanić. Danijela je magistrica struke Znanosti o okolišu, a baviti će se terenskim radom i monitoringom invazivnih vrsta, istraživanjem i pisanjem znanstvenih radova, popularizacijom znanosti te ostalim aktivnostima u sklopu Centra.
Sretno Danijela! 🙂
U časopisu Diversity objavljen nam je rad Dittrichia viscosa: Native-Non Native Invader o potencijalnim uslugama ekosustava ljepljivog omana (Dittrichia viscosa). Ova vrsta u Australiji se smatra invazivnom dok je kod nas nativna s tendencijom širenja. Razna istraživanja pokazala su veliki potencijal korištenja u medicini u obliku herbicida, u medicini i fitofarmaciji.
Cijeli članak pročitajte na poveznici: https://www.mdpi.com/1424-2818/13/8/380
U sklopu radionica morske biologije na gradskoj plaži Pical u Poreču, održana je i morska Foldscope radionica. Radi se o papirnatom mikroskopu, jednostavnom za slaganje i koje ima povećanje do čak 120 puta!
Foldscope mikroskop je namijenjen prvenstveno djeci i mladima koji na primjeru uče osnovne dijelove mikroskopa, pripremu preparata te stječu finu motoriku kod sastavljanja svojeg prvog pravog mikroskopa.
Ovim putem zahvaljujemo Hrvatskom mikroskopijskom društvu na donaciji Foldscope mikroskopa!
Već planiramo sljedeće radionice i zato pratite naše najave!
Priča započinje u 18. st. kada je pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle) uvezen u Europu kao ukrasno stablo. Par stoljeća kasnije, zapitali smo se: Kako kontrolirati širenje pajasena, jedne od najinvazivnijih biljnih vrsta današnjice? Invazivne vrste postaju predmet našega interesa i misao vodilja naših istraživanja polako se oblikuje: „Kada već ne možemo kontrolirati invazivne vrste, pokušajmo ih upotrijebiti u korisne svrhe!” I baš ovdje započinje naša „projektna” NATURALLY priča.
Pozivamo sve da cijelu priču pročitajte na linku!
Ptice i ljudi dijele isti životni prostor, njihova prisutnost ugodna je oku i uhu, a i važni su članovi ekosustava u prirodnom smislu. Prilagodljive su i diskretne no naš stil života i uređenje prostora često im oduzimaju životno važna staništa. Najvažniji dio njihovog ciklusa odvija se u proljeće, kada je period gniježđenja i odgoja mladih ptića. U tom periodu ptice grade svoja gnijezda odnosno nastambe od grančica, lišća, blata i drugog materijala koje služe za odlaganje jaja i odgajanje mladih ptića.
Neke ptice grade gnijezda na tlu, a neke na nepristupačnim mjestima, najčešće na visokim stablima ili ljudskim nastambama. Mnoge se gnijezde na vodi, ima i onih koje se ponašaju kao pravi zidari i za gradnju gnijezda koriste zemlju i blato. Određene vrste ptica uopće ne grade gnijezda nego traže prirodno sklonište kao što su šupljine na tlu, u stijenama ili drveću. U mnogih ptica mužjak bira mjesto za gnijezdo na svom teritoriju, a ženka obično sudjeluje u njegovoj izgradnji. Zbog uništavanja njihovih prirodnih staništa, pticama danas nedostaje mjesta za gniježđenje.
Suvremene metode uređivanja šuma i okoliša uključuju redovnu sječu suhih, oštećenih i starih stabala i grana te krčenje gustiša. Uređeni, pokošeni i uredni parkovi lijepi su ljudskom oku no u njima nema prikladnih mjesta za gniježđenje ptica. Iz tog razloga postavljanje kućica za ptica pomaže boravku ptica u njima. Funkcija kućica za ptice je osigurati pticama sigurno gniježđenje. U nju se ne stavlja hrana.
Kućicu će ptice u proljeće ispuniti gnijezdom. Na njezino dno naslagat će biljni materijal koji će tvoriti košaricu za polaganje jaja. Kako bi mladuncima bilo toplije i udobnije neke će ptice gnijezdo obložiti sakupljenom dlakom ili perjem. Sve te dijelove unosit će u kućicu, jednog po jednog, kroz kružni otvor s prednje strane. Nakon što svi ptići narastu i izlete iz kućice, ptice se više neće imati potrebu vraćati u nju, ali će ih spremno čekati do iduće godine. Kućicu je potrebno preko zime isprazniti i očistiti kako bi se u proljeće ponovno mogla naseliti.
Svaka kućica može naći svojeg stanara ali ako želite privući točno određenu vrstu ptice kućica mora biti prilagođena veličinom, oblikom, materijalom i promjerom otvora. U šumi Sv. Marka kraj Instituta za poljoprivredu i turizam postavljeno je 9 vrsta kućica, svaka točno dizajnirana za određenu vrstu. Neke ove godine još nisu dobile stanare no neke jesu, i to točno one koje smo predvidjeli. Na slici vidimo čvorka kao se gnijezdi u kućici koja mu je namijenjena. Nismo sigurni zna li čitati ili su biolozi dobro odradili svoj posao i shvatili njegove potrebe. Pokušajte i vi u svojem vrtu pružiti dom jednoj ptičjoj obitelji i uživati u njihovoj prisutnosti. Jedino oprez ukoliko ima mačaka u blizini jer prirodni nagoni su nemilosrdni.
U sklopu desetog Tjedna botanički vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki, U Poreču je održana radionica izrade mikroskopa od papira! Riječ je o mikroskopima Foldscope koji su sastavljeni od vodootpornih papirnatih dijelova koji mogu povećati do 140 puta. Ovakvi mikroskopi mogu se printati u tisućama komada te se mogu koristiti za obrazovanje i terenski rad a idealni su za rad s djecom.
Zahvaljujući Hrvatskom mikroskopijskom društvu, učenici sedmog razreda osnovne škole Poreč dobili su priliku sastaviti svoj vlastiti mikroskop te ga ponijeti svojim kućama.
Nakon kratkog uvoda, učenici su vrlo brzo složili svoj mikroskop te su pod uvećanjem proučavali biljne i životinjske strukture poput peludi i morskih algi ali i umjetnih materijala kao npr. dezinfekcijska maska. Radionica je praćena velikim interesom učenika, koji bi vrlo rado ponovili sličnu radionicu.
Ako želite da posjetimo i vaš razred, javite nam putem e-maila na mirela@iptpo.hr.
Ovogodišnji Tjedan bio posvećen djeci u šumi i obilježen je uz učenje i kreativne igre na otvorenom. Sve aktivnosti odvijale su se u vanjskoj učionici smještenoj u šumi Sv. Marka pokraj Instituta za poljoprivredu i turizam.
U organizaciji Instituta, Tjedan je obilježen radionicama Šumski lov na blago, Šumske igre i Foldscope radionicom. Radionice su osmislili i izvodili biolozi Instituta i šumska pedagoginja udruge Modelna šuma Istra, a s veseljem su se priključili učenici OŠ Poreč. U ovoj neobičnoj školskoj godini bila je to jedna od rijetkih prigoda za opušteno druženje i učenje izvan škole.
U sklopu radionice Šumski lov na blago učenici su imali potragu za prirodnim blagom (raznim oblicima listova, cvijeća i biljnih vrsta) koje su putem morali prepoznavati. Učenici su pritom naučili kako izgledaju najčešće mediteranske biljne vrste, čemu služi Hotel za kukce ali i češeri i zašto cvijeće miriši. Radionica Šumske igre obuhvaćala je igru potrage tragova velikih šumskih zvijeri, meditacije u šumi i izradu šumskih razglednica. Kroz igru, učenicu su naučili osnovne životne navike velikih zvijeri: risa, medvjeda i vuka, te su ponovili važnost očuvanja prirode i okoliša. Foldscope radionica se sastojala od izrade vlastitog papirnatog mikroskopa Foldscope, nakon čega su učenici izradili preparate koje su mogli pogledali pod povećanjem. Kao i uvijek, bilo je veselo, poučno i kreativno.
Veselimo se sljedećem Tjednu botaničkih vrtova sljedeće godine!
Svibanj je idealno doba godine za aktivnosti u prirodi, zato s veseljem najavljujemo održavanje 10. Tjedna botaničkih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki.
Sve aktivnosti koje organiziramo u nadolazećem Tjednu botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske, od 25. do 30. svibnja 2021. održavati će se u vanjskoj učionici u Park šumi sv. Marko (pokraj Instituta za poljoprivredu i turizam).
Pripremili smo dvije radionice za djecu osnovnoškolskog uzrasta: Šumski lov na blago i Foldscope radionicu u kojoj će svatko moći izraditi vlastiti papirnati mikroskop! Hvala Hrvatskom Mikroskopijskom društvu na materijalima, veselimo se radionici! https://mikroskopija.hr/
Detaljan Program pogledajte na linku ispod!
Svi bruje o tom STEM-u za klince, no znate li da se takva edukacija održava u samom centru Poreča?
Društvo naša djeca Poreč u suradnji s Institutom za poljoprivredu i turizam u Park šumi Sv. Marka pokraj Instituta provodi znanstvene radionice u učionici na otvorenome. Jednom tjedno predškolarci i osnovnoškolci kroz praksu uče izraditi vlastiti biljni terarij, određivati pH u tekućinama, izraditi kristale, fosile i holograme te prepoznavati biljne vrste. Radionice spajaju područja biologije, kemije, ekologije, fizike i geologije a cilj im je zainteresirati djecu za učenje te razvijanje motoričkih sposobnosti i vještina od malih nogu. S dolaskom ljepšeg i toplijeg vremena radionice se održavaju u vanjskoj učionici što je posebno razveselilo mlade znanstvenike, njihove roditelje ali i voditeljicu programa.
Vanjska učionica je opremljena drvenim stolovima i klupama te kućicom u kojoj se nalaze svi potrebni materijali za kvalitetno provođenje edukacija (edukativni materijali, ploča, posteri). Otvorena je i besplatna za korištenje svim zainteresiranim građanima, djeci i mladim. Jedini uvjet „Učionicu koristi i za sobom počisti“. Vrlo jednostavno, slažete se?
Osim učionice, za provođenje radionica vrlo je važno da takve programe provode educirani i stručni voditelji kao što je u ovom slučaju to magistra znanosti o okolišu koja svoje znanje kroji već niz godina u Institutu i ima odrađene brojne ekološke edukacije za sve uzraste. Isto tako, udruga DND Poreč već više od 25 godina radi na osmišljavanju i provođenju aktivnosti s djecom i za djecu u njihovo slobodno vrijeme. Prenošenje znanja trebalo bi biti zabavno ali opet poučno u kojemu se stvara poticajna sredina za djecu.
Održavanje radionica za ovu školsku godinu je pri kraju, ali zato se u zadnjem tjednu svibnja održava Tjedan botaničkih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki. Tjedan se održava svake godine u cijeloj zemlji a vi se možete uključiti u aktivnosti koje će se održavati u Poreču u šumici sv. Marka.
Naša Barbara je ovaj tjedan gostovala u emisiji L’ Alveare na radiju Capodistria iz Slovenije. Tema emisija bila je masovna pojava meduze Rhizostoma pulmo (morska pluća) u Tršćanskom zaljevu. Nekoliko je mogućih razloga sve češćih masovnih pojava meduza a neki od njih su klimatske promjene i nagle promjene temperatura u kratkom vremenskom periodu, smanjenje bioraznolikosti vrsta u moru, zagađenje…
Cijelu emisiju možete poslušati na: https://4d.rtvslo.si/arhiv/l-alveare/174769980
