Svibanj je idealno doba godine za aktivnosti u prirodi, zato s veseljem najavljujemo održavanje 10. Tjedna botaničkih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki.
Sve aktivnosti koje organiziramo u nadolazećem Tjednu botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske, od 25. do 30. svibnja 2021. održavati će se u vanjskoj učionici u Park šumi sv. Marko (pokraj Instituta za poljoprivredu i turizam).
Pripremili smo dvije radionice za djecu osnovnoškolskog uzrasta: Šumski lov na blago i Foldscope radionicu u kojoj će svatko moći izraditi vlastiti papirnati mikroskop! Hvala Hrvatskom Mikroskopijskom društvu na materijalima, veselimo se radionici! https://mikroskopija.hr/
Svi bruje o tom STEM-u za klince, no znate li da se takva edukacija održava u samom centru Poreča?
Društvo naša djeca Poreč u suradnji s Institutom za poljoprivredu i turizam u Park šumi Sv. Marka pokraj Instituta provodi znanstvene radionice u učionici na otvorenome. Jednom tjedno predškolarci i osnovnoškolci kroz praksu uče izraditi vlastiti biljni terarij, određivati pH u tekućinama, izraditi kristale, fosile i holograme te prepoznavati biljne vrste. Radionice spajaju područja biologije, kemije, ekologije, fizike i geologije a cilj im je zainteresirati djecu za učenje te razvijanje motoričkih sposobnosti i vještina od malih nogu. S dolaskom ljepšeg i toplijeg vremena radionice se održavaju u vanjskoj učionici što je posebno razveselilo mlade znanstvenike, njihove roditelje ali i voditeljicu programa.
Vanjska učionica na imanju Instituta
Mali znanstvenici
Pokus određivanja pH
Vanjska učionica je opremljena drvenim stolovima i klupama te kućicom u kojoj se nalaze svi potrebni materijali za kvalitetno provođenje edukacija (edukativni materijali, ploča, posteri). Otvorena je i besplatna za korištenje svim zainteresiranim građanima, djeci i mladim. Jedini uvjet „Učionicu koristi i za sobom počisti“. Vrlo jednostavno, slažete se?
Osim učionice, zaprovođenje radionica vrlo je važno da takve programe provode educirani i stručni voditelji kao što je u ovom slučaju to magistra znanosti o okolišu koja svoje znanje kroji već niz godina u Institutu i ima odrađene brojne ekološke edukacije za sve uzraste. Isto tako, udruga DND Poreč već više od 25 godina radi na osmišljavanju i provođenju aktivnosti s djecom i za djecu u njihovo slobodno vrijeme. Prenošenje znanja trebalo bi biti zabavno ali opet poučno u kojemu se stvara poticajna sredina za djecu.
Održavanje radionica za ovu školsku godinu je pri kraju, ali zato se u zadnjem tjednu svibnja održava Tjedan botaničkih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki. Tjedan se održava svake godine u cijeloj zemlji a vi se možete uključiti u aktivnosti koje će se održavati u Poreču u šumici sv. Marka.
Naša Barbara je ovaj tjedan gostovala u emisiji L’ Alveare na radiju Capodistria iz Slovenije. Tema emisija bila je masovna pojava meduze Rhizostoma pulmo (morska pluća) u Tršćanskom zaljevu. Nekoliko je mogućih razloga sve češćih masovnih pojava meduza a neki od njih su klimatske promjene i nagle promjene temperatura u kratkom vremenskom periodu, smanjenje bioraznolikosti vrsta u moru, zagađenje…
Poreč je ove zime dobio dva nova diskretna bijela stanara, par labudova. Spadaju u vrstu crvenokljunih labudova (lat. Cygnus olor, Gmelin), na engleskom jeziku ih nazivaju „mute swans“ odnosno nijemim labudovima jer se od svih vrsta labudova najtiše glasaju. Crvenokljuni labud je jedna od najvećih ptica koja zna letjeti.
Hrane se najčešće podvodnom vegetacijom, travama, algama i slično, a ponekad jedu manje ribice i kukce. Mogu se hraniti komadićima kruha ili žitaricama kao što su pšenica ili kukuruz. Hranu sakuplja tako da s prednjim dijelom tijela i istegnutim vratom zaroni u vodu, dok stražnji dio tijela strši u zraku. Dnevno pojedu i do 3-4 kg hrane!
Najčešće žive u paru cijeli život. Zbog svoje vjerne ljubavi ali i vrata koji par može savijati u obliku srca postali su simbol ljubavi i vjernosti te inspiracija za brojna umjetnička i književna djela.
Labudovi u Uvali Peškera
Odakle su i zašto došli?
Labudovi su selice što znači da se svake godine u jesen sele s područja gniježđenja (sjevernija područja) u područje zimovanja (južnija područja) i nazad. Lete u jatu i ponekad se zbog umora parovi izdvoje i odluče prezimiti na obali toplijih mora. Lete brzinom do 90km/h a do mjesta gnijezdišta mogu preći i 1000 km. Područje rasprostranjenosti labudova je gotovo cijela Europa, a zadnjih 50 godina povećao im se broj te se proširilo njihovo područje boravka i gniježđenja. Od samo povremenog zimovališta Hrvatska i Mediteran postali su i njihovo cjelogodišnje prebivalište.
Stoga i u Hrvatskoj sve češće zimuju, a od početka devedesetih, tu se i gnijezde. Česti su na jezerima u unutrašnjosti, a pojavljuju se na pojedinačnim mjestima uz obalu Jadrana. Nastanjuju područja mirnih i sporih slatkih voda, poput ribnjaka, jezera i močvara. Mogu se naći i u bočatim lagunama, slanim uvalama i na mirnim obalama, a postaju sve češći i u gradovima.
Naš par labudova odabrao je Poreč zbog ugodne klime, lijepog grada, dobrih ljudi, a možda i simbola srca na Peškeri koji je bio mamac za naše lijepe stanare.
Hoće li trajno ostati u Poreču?
Labudovi su došli u Poreč provesti zimu, a hoće li ostati ovisi o tome odluče li se ovdje i gnijezditi. Ukoliko se na to odluče, par zajedno gradi gnijezdo i čuva ptiće te u tom periodu mužjak može biti agresivan zbog zaštite obitelji. Gnijezde se od ožujka do kolovoza u blizini vode, u plitkoj vodi, na vodenim staništima s trskom, rogozom ili drugom vodenom vegetacijom te ponekad u zaštićenim uvalama. U Poreču nema mnogo takvih izoliranih staništa te je moguće da nas odluče napustiti, barem do iduće jeseni.
I još nešto, iako smo sigurni da ćemo prema njima svi biti gostoljubivi i suzdržani, ne zaboravimo da je crvenokljuni labud u Hrvatskoj zaštićena vrsta i svako namjerno uznemiravanje, oštećivanje gnijezda, uništavanje jaja, ozljeđivanje i slične radnje su novčano kažnjivi.
Pozivamo sve ljubitelje prirode da nam se obrate ukoliko imaju bilo kakvih pitanja, dilema ili sumnji na promjene u prirodnom okolišu.
Ukoliko se ovih dana prošećete jednom od mnogih crnogoričnih šuma uz more, primijetit ćete “bijelih klupka” na visokim granama borova. Riječ je o gnijezdima borovog četnjaka (Thaumetopoea pityocampa, Denis & Schiffermüller), leptira iz porodice prelaca – noćnih leptira.
Naša suradnica geologinja Tina Tominić provodila je znanstveno edukativne radionice u Ljetnom kampu Grada Poreča tijekom ljeta 2020. godine. Kroz radionice Morski svijet – moj svijet, djeca su prikupljala organizme iz mora, spremali ih u akvarije i povećalima ih promatrali i proučavali, učili o fosilima, ekologiji i očuvanju okoliša.
Sezona terenskog rada je napokon otvorena! Bile smo u Nacionalnom parku Krka kako bi odredile potencijalna područja za testiranje djelovanja novog preparata protiv pajasena (Ailanthus altissima).
Krajem prošle godine održali smo 18 edukativnih radionica i 6 predavanja za roditelje u dječjim vrtićima Paperino i Radost kako bi djecu ali i njihove roditelje potaknuli na češću konzumaciju morskih jela.
Novi projekt Instituta za poljoprivredu i turizam „PRirodA kao SAVEZnik: Strane biljne invazivne vrste kao izvor farmaceutika – NATURALLY“, financiran od strane Hrvatske zaklade za znanost (IP-2020-02-6899) službeno je započeo 29. siječnja 2021. godine.
Znate li da su alge bile prva živa bića koja su fotosintezom proizvela kisik? Kod nas u Jadranu obitava preko 650 vrsta algi, a uslijed klimatskih promjena i djelovanja čovjeka taj broj kontinuirano raste naseljavanjem stranih vrsta.
