Miriši na proljeće

Proljeće je jedno od četiri godišnja doba, nekima najdraže i najugodnije. Proljeće predstavlja buđenje prirode, početak nove vegetacijske sezone i prestanak zimskog mirovanja. U ovo doba godine se i mnoge ptice vraćaju u svoj dom iz dalekih krajeva. Proljeće za mnoge ljude označava dulji boravak u prirodi, više šetnje i aktivnosti izvan kuće.

Zašto je u proljeće sve zeleno?

Od jeseni do kraja zime u prirodi se mijenjaju boje, lišće listopadnih drvenastih biljaka postaje žuto, crveno i smeđe, a naposljetku opada. Vegetacijski vršci stabljike i korijena prestaju rasti, pretvaraju se u pupove i prekrivaju zaštitnim ljuskama. Jednogodišnje biljke zimu preživljavaju u obliku sjemena, dok višegodišnje vrste prikrivaju svoje pupove duboko u suhom lišću ili prezimljuju u obliku podzemnih organa. To je razdoblje u kojem biljke miruju te se njihov život privremeno zaustavlja. Kad se temperatura zraka dovoljno podigne, biljke ožive, propupaju i procvjetaju i odjednom je sve zeleno.

A zašto je glavna boja proljeća upravo zelena i što to čini biljke zelenima? Klorofil je pigment koji čini biljke zelenim, uglavnom apsorbira crvenu i plavu valnu duljinu sunčeve svjetlosti i reflektira zelenu boju te je glavni učesnik fotosinteze. Biljkama je potrebno da apsorbiraju što više svjetlosti jer uz pomoć svjetlosti, ugljikovog dioksida i vode one sebi stvaraju energiju u obliku glukoze te kisik. Ako je biljkama potrebno što više svjetlosti da bi proizvele hranu, zašto se onda oslanjaju na klorofil koji apsorbira samo dio te svjetlosti? Zašto biljke ne koriste npr. crni pigment koji bi apsorbirao sve valne duljine vidljive svjetlosti? Razlog je taj što bi biljkama tada prijetila opasnost od pregrijavanja. Drveće ima različite taktike koje pomažu u kontroli temperature lišća; oblik lista, dubina krošnje, gubitak vode (hlađenje isparavanjem) pa tako i boja. Tamno lišće apsorbira više svjetla od lišća svjetlije boje, što znači da će također postati toplije – razlog zašto ljeti nosimo bijelu ili svijetlu odjeću. Lišće niže u krošnjama šume obično je tamnije boje od lišća na vrhu. To im pomaže da apsorbiraju više svjetla i nisu u opasnosti od pregrijavanja jer su zasjenjeni gornjim lišćem.

Koje su prve biljke koje rastu u proljeće i zašto ih treba čuvati?

Buđenje prirode najviše karakteriziraju vjesnici proljeća – biljke proljetnice – prve biljke koje cvjetaju nakon zimskog mirovanja. Te biljke privlače poglede svojim šarenilom budući rastu na šumskom tlu nerijetko još prekrivenom suhim lišćem ili na travnjacima koji se još nisu pošteno zazelenili. Proljetnice predstavljaju buđenje i početak novog života, a imaju i važan estetski karakter. Većina proljetnica su trajnice koje prezimljavaju u obliku podzemnih organa – lukovica, gomolja ili podanka, dok njihov nadzemni dio svake zime odumire i u proljeće izrasta novi.                   

Brojne se proljetnice upotrebljavaju u medicinske svrhe, u kulinarstvu, proizvodnji parfema, cvjećarstvu, hortikulturi itd. Antropogeni pritisak na prirodu postaje sve veći i priroda ponekad ne može nadoknaditi sve što čovjek uzme iz nje, stoga su i proljetnice postale izravno ugrožene čovjekovim djelovanjem.

Jedan od glavnih uzroka ugroženosti proljetnica je njihovo branje na neodrživ način. Većina ljudi bere samo nadzemni dio biljaka (cvijet i lišće), dok podzemni dijelovi ostaju netaknuti i spremni ponovno procvjetati iduće godine. Branjem proljetnica na taj način, one se posebno ne ugrožavaju, ali se time degradira estetska vrijednost prirode i onemogućava svim posjetiteljima prirode uživanje u njima. Stoga je proljetnice poput visibabe, ljubičice, pasjeg zuba i drijemovca ili zvončića, najbolje ne brati jer su najljepše na svojem prirodnom staništu. Sakupljanjem pak cijele biljke (nadzemni i podzemni dio), one se trajno uklanjaju sa staništa čime se značajno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija.

Sakupljanje proljetnica i ostalih divljih biljnih vrsta

Prema Pravilniku o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta (NN 114/2017), za njihovo sakupljanje u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa potrebno je ishoditi dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Dopuštenje nije potrebno ishoditi za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta za osobne potrebe. Sakupljanjem za osobne potrebe smatra se sakupljanje do najviše 5 komada podzemnih dijelova, 5 stručaka (obuhvat palca i kažiprsta) stabljika biljaka s listovima i/ili cvjetovima, 2 kg stabljike, 1 kg listova, 1 kg cvjetova, 0,5 kg sjemena, 10 kg plodova te 0,5 kg pupova pojedine biljne vrste, dnevno u svježem stanju. Što se tiče šparoga, konkretno oštrolisne šparoge (Asparagus acutifolius L.) koja se koristi za jelo, ona se može slobodno sakupljati za osobne potrebe i za prodaju. S druge strane, bljušt se može brati jedino za osobne potrebe i to prema gore navedenim količinama.

Proljetnice: kockavica (Fritillaria meleagris L.), velecvjetni kukurijek (Helleborus niger L.) i Blagajev likovac (Daphne blagayana Freyer) svrstane su u Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske kao osjetljive vrste. To znači da im prijeti visoki rizik od izumiranja u prirodi, te su one strogo zaštićene vrste. Takve vrste se ne smije brati, rezati, sjeći, iskopavati, sakupljati ili uništavati osim za znanstvena istraživanja uz posebno dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Ostali razlozi ugroženosti proljetnica

Osim antropogenog utjecaja, ostali razlozi ugroženosti proljetnica su:

  • izravno uništavanje staništa u vidu širenja građevinskih područja, proširivanja obradivog područja, krčenje šuma, odvodnjavanja i melioracija područja
  • nestanak oprašivača (pčela, bumbara, leptira…)
  • prirodna vegetacijska sukcesija (zarastanje travnjaka) uslijed prestanka košnje i ispaše
  • invazivne strane vrste

Vrlo je važno odgovorno se ponašati prema prirodi, i nikad ne treba uzeti više nego što priroda može dati!

Strogo zaštićene proljetnice

U šumici Sv. Marka obilježen Međunarodni dan šuma

Na prvi dan proljeća, 21. ožujka, obilježava se Međunarodni dan šuma. Šume nam osiguravaju čisti zrak, vodu i tlo, ublažavaju klimatske promjene, osiguravaju nam drvo za ogrjev i stanište su brojnim biljnim i životinjskim vrstama. Ovogodišnja je tema dana Šume i zdravlje, odnosno Zdrave šume za zdrave ljude. Znamo kako šetanje šumom izuzetno povoljno utječe na psihičko i fizičko zdravlje ljudi. Ali trebamo znati i kako je zdravlje šuma veoma ugroženo antropogenim djelovanjem i klimatskim promjenama. Zato se na Međunarodni dan šuma nastoji skrenuti pozornost na važnost očuvanja šuma i šumskih ekosustava.

Vrlo je važno da djeca od najranije dobi uče o odgovornom ponašanju prema prirodi. Upravo zato smo ovaj dan obilježili s našim vrtićancima učeći, igrajući se i šetajući po šumici Sv. Marka.

Utvrđena prisutnost nekoliko poljoprivrednih i šumskih štetnika te novounesenih vrsta u Istri

Prije nekoliko dana u prestižnom je znanstvenom časopisu Animals objavljen naš znanstveni rad, nastao kao rezultat međunarodne suradnje i timskog rada znanstvenika različitih profila.

U radu odgovaramo na važna znanstvena pitanja povezana s kukcima dvokrilcima (Diptera) koji svojim oprašivačkim djelovanjem pomažu održati biljnu raznolikost, doprinoseći time zdravlju i očuvanju staništa. Koja su to pitanja i do kojih smo odgovora došli, možete pročitati ovdje ili možete poslušati priču koja slijedi.


SVE JE KRENULO OD STRŠLJENA

Priča počinje 2019. godine kada smo najprije u Istri, a zatim kroz naredne tri godine i u cijeloj Hrvatskoj, kroz različite projekte počeli pratiti pojavu i raširenost štetnika u pčelarstvu, a prvenstveno invazivnih vrsta stršljena – azijskog žutonogog stršljena (Vespa velutina) i orijentalnog stršljena (Vespa orientalis).

10 AZIJSKIH STRŠLJENA U SAT VREMENA MOŽE UBITI 10.000 PČELA!?!

Invazivne vrste stršljena šire se Europom, a jedan od najopasnijih, azijski žutonogi, nađen je 2017. godine vrlo blizu, na jugoistoku talijanske regije Lombardije. Logično je dakle bilo zapitati se – JESU LI U HRVATSKU STIGLE INVAZIVNE VRSTE STRŠLJENA? U suradnji s pčelarima, u ljeto 2019. godine postavili smo 16 klopki u blizini košnica, na području između Poreča i Buja i vršili uzorkovanje svakih sedam dana tijekom dva mjeseca.

VIŠE OD 31.000 JEDINKI, VIŠE OD 90 RAZLIČITIH VRSTA, 3 MJESECA BROJANJA I ANALIZA…

Prikupili smo ukupno 80 uzoraka u kojima smo izolirali 31.284 jedinki 94 različite vrste dvokrilaca i osa. Uz potporu entomologa iz Italije i Češke, uspjeli smo ih sve determinirati. Zamislite koliko je to 31.000 jedinki!!!! Trebalo je to prebrojati i analizirati! U tome nam je pomogla i studentica Clara Garau sa Sveučilišta Cagliari u Italiji, koja je provela 3 mjeseca u našem institute u sklopu programa Erasmus.

JESU LI INVAZIVCI STIGLI U HRVATSKU?

Sigurno se sada pitate: Iiii? Jeste li našli invazivne stršljene? Srećom, nismo. A nismo ni tijekom šireg monitoringa provedenog iza toga u cijeloj Hrvatskoj. Našli smo samo naše europske, koji su zapravo  vrlo važna karika prirodnog biološkog lanca. Zašto su stršljeni korisni i kako prepoznati one invazivne, možete saznati u našoj brošuri.

ŠTETNICI I NOVOUNESENE VRSTE

Posao znanstvenika je, između ostalog i postavljati pitanja te nastojati pronaći odgovore na njih. Osim pitanja vezanog za unos invazivnih stršljena u Hrvatsku, ovo su ona koja smo postavili i na njih odgovorili u našem nedavno objavljenom radu:

Koliko se vrsta kukaca dvokrilaca može naći u blizini košnica medonosnih pčela u Istri i koliko je štetnika među njima?

Kako blizina košnica, ljudske aktivnosti i različiti ekološki faktori utječu na raznolikost kukaca u tipičnom mozaičnom krajoliku Istre?

Evo i odgovora.

Pronašli smo 94 vrste kukaca, pripadnika 24 različite porodice. Utvrdili smo i prisutnost štetnika i novounesenih vrsta, točnije 7 važnih poljoprivrednih i šumskih štetnika, ali i 17 vrsta koje su po prvi puta zabilježene u Hrvatskoj. Gotovo svi pronađeni štetnici nalaze se u globalnoj bazi štetnih organizama Europske i mediteranske organizacije za zaštitu bilja (EPPO), a jedan od štetnika, octena mušica ploda Drosophila suzukii karantenska je invazivna vrsta koja je pronađena na svim lokacijama. Uzrokuje velike štete u proizvodnji kultura poput grožda i smokava, koje se uzgajaju i u Istri. Prvi pronalazak vrsta u Hrvatskoj značajan je jer pruža nove informacije o rasprostranjenosti nekih rijetkih vrsta u južnoj Europi.

U mozaičnim staništima koja prevladavaju u Istri, u krajoliku u kojem se na usitnjenim parcelama isprepliću vinogradi, maslinici, ekstenzivne poljoprivredne površine, prirodna krška vegetacija i poluprirodna staništa istraživali smo kako nadmorska visina, udaljenost od mora, intenzitet poljoprivrede, antropološki poremećaji (poput odlaganja otpada, vrtlarenja ili gradilišta), broj kolonija pčela, broj stršljenova, vrsta staništa, dominantne biljne vrste i drugi faktori utječu na raznolikost kukaca dvokrilaca.

Pokazalo se da je ukupno bogatstvo vrsta kukaca kao i bogatstvo vrsta štetnika usko povezano s ljudskom aktivnošću, koja ukoliko je umjerena i raznolika može povoljno utjecati na bioraznolikost. Broj pčelinjih zajednica u našim uvjetima nije pozitivno utjecao na ukupno bogatstvo vrsta i bogatstvo vrsta štetnika. Uzrok tome su zajednički prehrambeni prirodni resursi pčela i drugih oprašivača. Intenzitet poljoprivrede međutim nismo mogli jasno povezati s bogatstvom vrsta.

ZAŠTO JE OVO VAŽNO?

Procjena širenja štetnika važna je za razumijevanje ekološki prihvatljivih agroekosustava i kreiranje odgovarajućih mjera upravljanja. Naši rezultati mogu biti od pomoći donositeljima odluka i lokalnim vlastima u razvoju odgovarajućih strategija očuvanja i mjera praćenja štetnika kako bi se očuvala bioraznolikost unutar sredozemnog mozaičnog agroekosustava.

Naši podaci sugeriraju da mozaični poljoprivredni krajolik doprinosi raznolikosti dvokrilaca (Diptera) i osa (Vespidae) u polururalnim krajolicima. To nas navodi na zaključak da je potrebno planski održati mozaična staništa kako bi se promovirala raznolikost biljnih zajednica i s njima povezanih životinjskih vrsta.

Mozaični krajolik u Istri

Katalog naj-stabala Istre

Velika stara stabla su vrijedan dio prirodne i kulturne baštine, imaju važnu ekološku ulogu, ali i estetski, simbolički, vjerski i povijesni karakter.

S ciljem upoznavanja šire javnosti sa značajem ovih dobara prirodne i kulturne baštine, potrebom njihove stručno-znanstvene valorizacije te zaštite pokrenuta je priča o naj-stablima u Istri.

Nastavno na citizen science kampanju “Tražimo naj stablo” s početka ove godine, izrađen je online Katalog naj-stabala Istre. Katalog je izrađen u okviru projekta financiranog iz sredstava Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije. Ukupno su popisana 64 stabla na cijelom području Istre. Za svako stablo postoje podaci o točnoj lokaciji, opsegu stabla (1 m visine), prosječnoj visini, prosječnoj širini krošnje, starosti (po usmenoj predaji) i zdravstvenom stanju stabla te fotodokumentacija.

Katalog naj-stabala Istre sadrži 24 različitih drvenastih biljnih vrsta, od kojih su najčešći hrast medunac (Quercus pubescens), ladonja (Celtis australis) i lipa (Tilia sp.). Evidentirano je 10 stabala s opsegom od 5 m i više, a među njima su hrastovi, lipa, kesten i platane. Apsolutni prvak među svim vrstama je kesten u Hekima s opsegom od 10,3 m, slijedi ga lipa iz Sluma s opsegom od 7,1 m, a treće mjesto dijele hrast iz Gologoričkog Dola i Labina s opsegom od 6 m. Ta dva hrasta imaju ujedno najveći opseg u kategoriji hrastova. Najdeblja među ladonjama je ladonja iz Mugebe s opsegom od 4,4 m.

Sigurni smo da u Istri postoji još mnogo vrijednih stabala te pozivamo sve koji znaju za neko lijepo/veliko/staro/zanimljivo/čudno stablo na području Istre ili da nam se jave putem maila civ@iptpo.hr ili telefona 052 408 304.

Katalog naj-stabala Istre dostupan je na linku:

https://arcg.is/95H0j

Objavljen članak o praćenju invazivnih stršljena u Hrvatskoj u časopisu “Hrvatska pčela”

U stručnom časopisu “Hrvatska pčela” naša dr. sc. Barbara Sladonja objavila je članak o invazivnim vrstama stršljenova i njihovom monitoringu u Hrvatskoj. Između ostalog, u časopisu je predstavljen i ovogodišnji projekt “Praćenje pojavnosti i raširenosti štetnika u pčelarstvu na području Republike Hrvatske – Vespa velutina i Vespa orientalis” koji je financirala Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR). Časopis “Hrvatska pčela” jedan je od najstarijih pčelarskih časopisa u svijetu i bavi se različitim temama u području pčelarstva.

Znanost u prolazu

U subotu, 15. listopada, sudjelovali smo na manifestaciji Znanost u prolazu na riječkom Korzu. Cilj ove manifestacije je popularizacija žena u znanosti te poticanje mladih na bavljenje znanošću.

Upoznali smo ljude s invazivnim vrstama, pokazali im nekoliko primjera invazivnih vrsta, zašto su one štetne, ali i kako mogu biti korisne. Bilo nam je zabavno i veselimo se nekom idućem sličnom događaju!

Rezultati monitoringa ambrozije na Poreštini

Ambrozija je jednogodišnja samonikla korovna biljka iz porodice glavočika (Asteraceae) i jedna od najpoznatijih invazivnih biljaka u Hrvatskoj. U Europu je unesena slučajno sredinom 19. stoljeća kao slijepi brodski putnik među sjemenkama crvene djeteline i žitarica. Mnogima je ambrozija najpoznatija zbog negativnog utjecaja na zdravlje ljudi. Naime, pelud ambrozije ima visok alergeni potencijal te su mnogi ljudi osjetljivi na nju. Osim što negativno utječe na zdravlje ljudi, ambrozija je i snažan korov te potiskuje ostale biljne vrste smanjujući bioraznolikost. Ambroziju najčešće nalazimo na zapuštenim zemljištima uz cestu, željezničku pruge, uz obale tekućica, uz vrtove i livade, među usjevima te na zelenim gradskim površinama.

U okviru projekta već niz godina pratimo rasprostranjenost i širenje te invazivne biljke na širem području grada Poreča. Otprilike u ovo doba godine obilazimo postojeće lokacije te lokacije koje su nam dojavili građani. Na terenu vršimo determinaciju, foto dokumentiramo biljke i evidentiramo koordinate lokacije. Glavni zaključci višegodišnjeg monitoringa ambrozije na Poreštini jesu da se biljka učestalo pojavljuje na nekoliko stalnih lokacija (Kampaladanja – trasa plinovoda, okolica Funtane, biciklistička staza Funtana-Fuškulin, Limski kanal, nasip rijeke Mirne, u blizini Žatike, Žbandaj, porečka obilaznica). Prošle godine je ambrozija utvrđena na dijelu tih lokacija, a na nekima je izostala (http://civ.iptpo.hr/karta-rasprostranjenosti-ambrozije-na-porestini/).

Ove smo godine utvrdili da je ambrozija prisutna na skoro svim lokacijama kao i prošle godine. Neke od lokacija su: Kampaladanja, Jasenovica i centar Funtane. Izuzetak je porečka obilaznica gdje je ove godine nema, vjerujemo zbog redovitog održavanja i košnje. Možemo zaključiti da ambrozija nije veliki problem u primorskom, kao u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Uglavnom ju svake godine nalazimo na istim lokacijama te je populacija biljke na toj lokaciji stabilna, odnosno ne širi se. Redovitim održavanjem nekultiviranih područja, pravovremenom košnjom i sadnjom ratarskih kultura na poljoprivrednim parcelama pojava ambrozije može se kontrolirati i spriječiti.

Karta rasprostranjenosti ambrozije na Poreštini

Održana aktivnost “Ča sa škovacama” za predškolarce na Gradskom kupalištu

Jadransko more je stanište velikog broja morskih biljnih i životinjskih vrsta. Nažalost, posljednjih nekoliko desetljeća morski ekosustavi su pod negativnim utjecajem uslijed klimatskih promjena, uništavanja obalnih i morskih staništa, unosa otpada u more (posebice plastike) te dolaska stranih vrsta od kojih su neke i invazivne.

22. rujna održana je aktivnost pod nazivom “Ča sa škovacama” za predškolarce. U sklopu aktivnosti, održale smo dvije radionice o najčešćim vrstama u Jadranskom moru i otpadu kojeg je nažalost sve više u našem okolišu. Djeca su naučila koje najčešće vrste dolaze u našem moru, a neke od njih su i vidjeli u akvariju ili u obliku suhih preparata. Naučili su kakve su boje kante za različite vrste otpada, što je to biorazgradivi otpad, a na kraju su u obliku interaktivne igre naučili pravilno odvajati otpad. Kao uspomenu na radionicu, djeca su dobila prikladnu bojanku/mozgalicu.

Vrlo je bitno da djeca od najranije dobi uče zašto je bitno pravilno odvajati otpad te čuvati naš okoliš i vrste u njemu. Stoga su nam ovakve radionice vrlo drage i veselimo se nekoj sljedećoj!

Završen projekt praćenja štetnika u pčelarstvu

Projekt “Praćenje pojavnosti i raširenosti štetnika u pčelarstvu na području Republike Hrvatske – Vespa velutina i Vespa orientalis” realiziran je unutar pčelarske godine 2021./2022. u trajanju od veljače do srpnja 2022. godine. Projekt je financirala Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR). Projekt su realizirali voditeljica dr.sc. Barbara Sladonja, Danijela Damijanić, mag.oecol. i Mirela Uzelac, mag.oecol. (Institut za poljoprivredu i turizam) u suradnji s dr.sc. Nediljkom Landeka (Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije, Odjel za DDD) i dr.sc. Ivanom Tlak Gajger (Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela). U realizaciji projekta pomogli su i brojni pčelari iz različitih županija te studenti Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.

Glavni cilj ovog projekta bio je utvrditi jesu li invazivne vrste stršljena – azijski žutonogi stršljen (Vespa velutina) i orijentalni stršljen (Vespa orientalis) prisutne u Republici Hrvatskoj. Monitoring stršljena obavljen je u Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Karlovačkoj, Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj županiji i gradu Zagrebu. Te dvije invazivne vrste stršljena prisutne su u susjednoj Italiji i Sloveniji te su navedene županije potencijalni koridori za ulazak ovih vrsta u Hrvatsku. Monitoring je obuhvatio ukupno 36 lokacija s 339 uzorkovanja. Sa svih lokacija sakupljeno je ukupno 1832 stršljena. Svi osim jednog pripadaju vrsti domaćeg europskog stršljena (Vespa crabro). Za jednog stršljena s lokacije Druškovec u Krapinsko-zagorskoj županiji je na temelju morfološkog izgleda postavljena sumnja da se radi o invazivnoj vrsti Vespa velutina (azijski žutonogi stršljen). Sumnjiv uzorak bit će poslan na DNK barkodiranje.

U sklopu projekta su pomoću ArcGIS mobilne aplikacije opisane sve lokacije postavljenih klopki, a izrađena je i karta lokacija. Osim toga, izrađena je edukativna brošura o domaćem stršljenu i invazivnim vrstama stršljenova.

Terenski rad
Karta lokacija klopki