Gostovali smo u poljoprivrednoj emisiji Boje zemlje gdje smo pričali o projektu popisivanja velikih, starih i vrijednih stabala na području Istre. Cijelu emisiju možete pogledati na njihovoj Youtube stranici, a katalog dosad popisanih naj-stabala dostupan je online.
Katalog naj-stabala Istre
Velika stara stabla su vrijedan dio prirodne i kulturne baštine, imaju važnu ekološku ulogu, ali i estetski, simbolički, vjerski i povijesni karakter.
S ciljem upoznavanja šire javnosti sa značajem ovih dobara prirodne i kulturne baštine, potrebom njihove stručno-znanstvene valorizacije te zaštite pokrenuta je priča o naj-stablima u Istri.
Nastavno na citizen science kampanju “Tražimo naj stablo” s početka ove godine, izrađen je online Katalog naj-stabala Istre. Katalog je izrađen u okviru projekta financiranog iz sredstava Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije. Ukupno su popisana 64 stabla na cijelom području Istre. Za svako stablo postoje podaci o točnoj lokaciji, opsegu stabla (1 m visine), prosječnoj visini, prosječnoj širini krošnje, starosti (po usmenoj predaji) i zdravstvenom stanju stabla te fotodokumentacija.
Katalog naj-stabala Istre sadrži 24 različitih drvenastih biljnih vrsta, od kojih su najčešći hrast medunac (Quercus pubescens), ladonja (Celtis australis) i lipa (Tilia sp.). Evidentirano je 10 stabala s opsegom od 5 m i više, a među njima su hrastovi, lipa, kesten i platane. Apsolutni prvak među svim vrstama je kesten u Hekima s opsegom od 10,3 m, slijedi ga lipa iz Sluma s opsegom od 7,1 m, a treće mjesto dijele hrast iz Gologoričkog Dola i Labina s opsegom od 6 m. Ta dva hrasta imaju ujedno najveći opseg u kategoriji hrastova. Najdeblja među ladonjama je ladonja iz Mugebe s opsegom od 4,4 m.
Sigurni smo da u Istri postoji još mnogo vrijednih stabala te pozivamo sve koji znaju za neko lijepo/veliko/staro/zanimljivo/čudno stablo na području Istre ili da nam se jave putem maila civ@iptpo.hr ili telefona 052 408 304.
Katalog naj-stabala Istre dostupan je na linku:
Kesten u Hekima 
Slumska lipa
Hrast u Labinu 
Hrast u Gologoričkom Dolu
Objavljen članak o praćenju invazivnih stršljena u Hrvatskoj u časopisu “Hrvatska pčela”
U stručnom časopisu “Hrvatska pčela” naša dr. sc. Barbara Sladonja objavila je članak o invazivnim vrstama stršljenova i njihovom monitoringu u Hrvatskoj. Između ostalog, u časopisu je predstavljen i ovogodišnji projekt “Praćenje pojavnosti i raširenosti štetnika u pčelarstvu na području Republike Hrvatske – Vespa velutina i Vespa orientalis” koji je financirala Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR). Časopis “Hrvatska pčela” jedan je od najstarijih pčelarskih časopisa u svijetu i bavi se različitim temama u području pčelarstva.
Znanost u prolazu
U subotu, 15. listopada, sudjelovali smo na manifestaciji Znanost u prolazu na riječkom Korzu. Cilj ove manifestacije je popularizacija žena u znanosti te poticanje mladih na bavljenje znanošću.
Upoznali smo ljude s invazivnim vrstama, pokazali im nekoliko primjera invazivnih vrsta, zašto su one štetne, ali i kako mogu biti korisne. Bilo nam je zabavno i veselimo se nekom idućem sličnom događaju!
Rezultati monitoringa ambrozije na Poreštini
Ambrozija je jednogodišnja samonikla korovna biljka iz porodice glavočika (Asteraceae) i jedna od najpoznatijih invazivnih biljaka u Hrvatskoj. U Europu je unesena slučajno sredinom 19. stoljeća kao slijepi brodski putnik među sjemenkama crvene djeteline i žitarica. Mnogima je ambrozija najpoznatija zbog negativnog utjecaja na zdravlje ljudi. Naime, pelud ambrozije ima visok alergeni potencijal te su mnogi ljudi osjetljivi na nju. Osim što negativno utječe na zdravlje ljudi, ambrozija je i snažan korov te potiskuje ostale biljne vrste smanjujući bioraznolikost. Ambroziju najčešće nalazimo na zapuštenim zemljištima uz cestu, željezničku pruge, uz obale tekućica, uz vrtove i livade, među usjevima te na zelenim gradskim površinama.
U okviru projekta već niz godina pratimo rasprostranjenost i širenje te invazivne biljke na širem području grada Poreča. Otprilike u ovo doba godine obilazimo postojeće lokacije te lokacije koje su nam dojavili građani. Na terenu vršimo determinaciju, foto dokumentiramo biljke i evidentiramo koordinate lokacije. Glavni zaključci višegodišnjeg monitoringa ambrozije na Poreštini jesu da se biljka učestalo pojavljuje na nekoliko stalnih lokacija (Kampaladanja – trasa plinovoda, okolica Funtane, biciklistička staza Funtana-Fuškulin, Limski kanal, nasip rijeke Mirne, u blizini Žatike, Žbandaj, porečka obilaznica). Prošle godine je ambrozija utvrđena na dijelu tih lokacija, a na nekima je izostala (http://civ.iptpo.hr/karta-rasprostranjenosti-ambrozije-na-porestini/).
Ove smo godine utvrdili da je ambrozija prisutna na skoro svim lokacijama kao i prošle godine. Neke od lokacija su: Kampaladanja, Jasenovica i centar Funtane. Izuzetak je porečka obilaznica gdje je ove godine nema, vjerujemo zbog redovitog održavanja i košnje. Možemo zaključiti da ambrozija nije veliki problem u primorskom, kao u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Uglavnom ju svake godine nalazimo na istim lokacijama te je populacija biljke na toj lokaciji stabilna, odnosno ne širi se. Redovitim održavanjem nekultiviranih područja, pravovremenom košnjom i sadnjom ratarskih kultura na poljoprivrednim parcelama pojava ambrozije može se kontrolirati i spriječiti.
Održana aktivnost “Ča sa škovacama” za predškolarce na Gradskom kupalištu
Jadransko more je stanište velikog broja morskih biljnih i životinjskih vrsta. Nažalost, posljednjih nekoliko desetljeća morski ekosustavi su pod negativnim utjecajem uslijed klimatskih promjena, uništavanja obalnih i morskih staništa, unosa otpada u more (posebice plastike) te dolaska stranih vrsta od kojih su neke i invazivne.
22. rujna održana je aktivnost pod nazivom “Ča sa škovacama” za predškolarce. U sklopu aktivnosti, održale smo dvije radionice o najčešćim vrstama u Jadranskom moru i otpadu kojeg je nažalost sve više u našem okolišu. Djeca su naučila koje najčešće vrste dolaze u našem moru, a neke od njih su i vidjeli u akvariju ili u obliku suhih preparata. Naučili su kakve su boje kante za različite vrste otpada, što je to biorazgradivi otpad, a na kraju su u obliku interaktivne igre naučili pravilno odvajati otpad. Kao uspomenu na radionicu, djeca su dobila prikladnu bojanku/mozgalicu.
Vrlo je bitno da djeca od najranije dobi uče zašto je bitno pravilno odvajati otpad te čuvati naš okoliš i vrste u njemu. Stoga su nam ovakve radionice vrlo drage i veselimo se nekoj sljedećoj!
Završen projekt praćenja štetnika u pčelarstvu
Projekt “Praćenje pojavnosti i raširenosti štetnika u pčelarstvu na području Republike Hrvatske – Vespa velutina i Vespa orientalis” realiziran je unutar pčelarske godine 2021./2022. u trajanju od veljače do srpnja 2022. godine. Projekt je financirala Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR). Projekt su realizirali voditeljica dr.sc. Barbara Sladonja, Danijela Damijanić, mag.oecol. i Mirela Uzelac, mag.oecol. (Institut za poljoprivredu i turizam) u suradnji s dr.sc. Nediljkom Landeka (Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije, Odjel za DDD) i dr.sc. Ivanom Tlak Gajger (Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela). U realizaciji projekta pomogli su i brojni pčelari iz različitih županija te studenti Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.
Glavni cilj ovog projekta bio je utvrditi jesu li invazivne vrste stršljena – azijski žutonogi stršljen (Vespa velutina) i orijentalni stršljen (Vespa orientalis) prisutne u Republici Hrvatskoj. Monitoring stršljena obavljen je u Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Karlovačkoj, Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj županiji i gradu Zagrebu. Te dvije invazivne vrste stršljena prisutne su u susjednoj Italiji i Sloveniji te su navedene županije potencijalni koridori za ulazak ovih vrsta u Hrvatsku. Monitoring je obuhvatio ukupno 36 lokacija s 339 uzorkovanja. Sa svih lokacija sakupljeno je ukupno 1832 stršljena. Svi osim jednog pripadaju vrsti domaćeg europskog stršljena (Vespa crabro). Za jednog stršljena s lokacije Druškovec u Krapinsko-zagorskoj županiji je na temelju morfološkog izgleda postavljena sumnja da se radi o invazivnoj vrsti Vespa velutina (azijski žutonogi stršljen). Sumnjiv uzorak bit će poslan na DNK barkodiranje.
U sklopu projekta su pomoću ArcGIS mobilne aplikacije opisane sve lokacije postavljenih klopki, a izrađena je i karta lokacija. Osim toga, izrađena je edukativna brošura o domaćem stršljenu i invazivnim vrstama stršljenova.
Objavljen rad u znanstvenom časopisu
U znanstvenom časopisu posvećenom biološkim invazijama i njihovom upravljanju „Management of Biological Invasions“ objavljen je rad pod naslovom „Development of drone-based methodology for inventory and monitoring invasive plants along river banks in Croatia“. Rad ima funkciju pridonijeti praktičnom upravljanju invazivnim vrstama.
U terenskom radu i pisanju znanstvenog rada sudjelovali su dr.sc. Barbara Sladonja, Danijela Damijanić mag.oecol., dr.sc. Marin Krapac, dr.sc. Danijela Poljuha*, Mirela Uzelac mag.oecol. i dr.sc. Ida Linić. Rad je objavljen u sklopu projekata: Priroda kao saveznik: Strane biljne invazivne vrste kao izvor farmaceutika – NATURALLY (IP-2020-02-6899) i Praćenje pojavnosti i raširenosti štetnika u pčelarstvu na području Republike Hrvatske – Vespa velutina i Vespa orientalis (UP/I-320-09/21-06/0002).
Cijeli rad pročitajte na: linku
Izložba maketa kukaca od prirodnog i recikliranog materijala
U sklopu 11. Tjedna botaničkih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki, vrijedni učenici iz OŠ Poreč i PŠ Žbandaj izrađivali su makete njihovih omiljenih kukaca od prirodnih i recikliranih materijala. Bilo nam je jako zabavno i poučno, a djeca su s oduševljenjem pristupila ovoj radionici! U nastavku pogledajte izložbu njihovih radova!
Završen 11. Tjedan botaničkih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki
Od 23. do 29. svibnja Sekcija botaničkih i školskih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki Hrvatskog botaničkog društva, u suradnji s brojnim suorganizatorima organizirala je 11. Tjedan botaničkih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki.
Institut za poljoprivredu i turizam je i ove godine u sklopu tjedna organizirao brojne aktivnosti za djecu od vrtićkog do srednjoškolskog uzrasta. Aktivnosti su se odvijale u učionici na otvorenom smještenoj u park-šumi Sv. Marka kraj Instituta. Cilj je bio potaknuti djecu da što više borave u prirodi i cijene živi svijet oko sebe jer se navike odgovornog ponašanja uče od malena. Djeca vrtićkog uzrasta su imala priliku pažljivo promatrati boje u prirodi i naučiti igrati memory sa šumskim plodovima. Učenici nižih razreda su naučili da su nam kukci jako važni, a potom su i izradili makete kukaca od onog što su pronašli u prirodi. Oni malo stariji učenici su kroz priču i igru naučili kako invazivne vrste djeluju na bioraznolikost i kako ih prepoznati. Srednjoškolci Srednje škole Mate Balote slušali su predavanje na temu „Utjecaj tretmana protiv komaraca na pčele“ koje je održao dr.sc. Nediljko Landeka iz Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije.
Interes je bio toliki da smo dio radionica održali i u slijedećem tjednu , a veselimo se novim prilikama za rad s djecom.
