Završen 11. Tjedan botaničkih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki

Od 23. do 29. svibnja Sekcija botaničkih i školskih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki Hrvatskog botaničkog društva, u suradnji s brojnim suorganizatorima organizirala je 11. Tjedan botaničkih vrtova, arboretuma i botaničkih zbirki.

Institut za poljoprivredu i turizam je i ove godine u sklopu tjedna organizirao brojne aktivnosti za djecu od vrtićkog do srednjoškolskog uzrasta. Aktivnosti su se odvijale u učionici na otvorenom smještenoj u park-šumi Sv. Marka kraj Instituta. Cilj je bio potaknuti djecu da što više borave u prirodi i cijene živi svijet oko sebe jer se navike odgovornog ponašanja uče od malena. Djeca vrtićkog uzrasta su imala priliku pažljivo promatrati boje u prirodi i naučiti igrati memory sa šumskim plodovima. Učenici nižih razreda su naučili da su nam kukci jako važni, a potom su i izradili makete kukaca od onog što su pronašli u prirodi. Oni malo stariji učenici su kroz priču i igru naučili kako invazivne vrste djeluju na bioraznolikost i kako ih prepoznati. Srednjoškolci Srednje škole Mate Balote slušali su predavanje na temu „Utjecaj tretmana protiv komaraca na pčele“ koje je održao dr.sc. Nediljko Landeka iz Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije.

Interes je bio toliki da smo dio radionica održali i u slijedećem tjednu , a veselimo se novim prilikama za rad s djecom.

Sudjelovanje na 7. Kongresu UNESCO Unitwin u Portorožu

Poznato je da su invazivne vrste štetne za bioraznolikost, a neke i za zdravlje ljudi, ali jeste li znali da invazivne vrste uništavaju i kulturnu baštinu?

Upravo je to bila jedna od tema na 7. Kongresu UNESCO Unitwin koji se ove godine održao 16. i 17. svibnja u Portorožu. Dr.sc. Barbara Sladonja održala je predavanje o riziku koji invazivne vrste predstavljaju za vrijednu kulturnu baštinu.

Kao primjer izdvojen je pajasen koji je primjećen u velikom broju na nekoliko vrijednih kulturnih objekata u Istri. Njegov utjecaj na arheološke objekte je uglavnom mehanički u vidu razaranja objekta snažnim korijenjem. Nadalje, izlučuje sekundarne metabolite zbog kojih dolazi do kemijskog trošenja podloge. Pajasen je vrlo prilagodljiva vrsta te se brzo širi i njegove se sjemenke mogu rasprostraniti i uspostaviti populaciju na velikim visinama i neobičnim mjestima.

Zidine Poreč
Srednjovjekovna crkva u Istri
Lokva Pajićka (autor: David Matković)

Radionica o mikroplastici

Po uzoru na prošlu godinu, organiziramo radionice za njemačke srednjoškolce u suradnji s turističkom agencijom iz Brtonigle. Za početak smo pričali o velikom problemu današnjice- mikroplastici u moru. Srednjoškolci su naučili što je to mikroplastika, kako dolazi u more i što čini morskom ekosustavu. Pokušali smo pronaći mikroplastiku na jednoj od plaža u Lanterni, a za kraj su učenici naučili kako svojim ponašanjem utjecati na količinu mikroplastike u moru.

Veselimo se sljedećoj radionici!

Objavljen je rad u znanstvenom časopisu Plants

U međunarodnom znanstvenom časopisu Plants, objavljen je rad pod naslovom LC–DAD–MS Phenolic Characterisation of Six Invasive Plant Species in Croatia and Determination of Their Antimicrobial and Cytotoxic Activity.

Ovo istraživanje pruža prvi LC-MS fitokemijski pregled šest invazivnih stranih biljnih vrsta u Istarskoj županiji: Ailanthus altissima, Ambrosia artemisiifolia, Conyza canadensis, Dittrichia viscosa, Erigeron annuus i Xanthium strumarium.

U ovu aktivnost bile su uključeni članovi time projekta NATURALLY (IP-2020-02-6899) dr. sc. Danijela Poljuha, voditeljica projekta te suradnici na projektu dr. sc. Barbara Sladonja, dr.sc. Ivana Šola, dr.sc. Jacobus N Eloff, dr.sc. Maja Mikulič Petkovšek i doktorandica Mirela Uzelac, mag. oecol.

Cijeli rad pročitajte na linku.

Nalazi rijetkih riba u Jadranu

Ovih dana slušamo o pronalasku čudnih riba u Jadranu. Tako je kod otoka Pašmana pronađena otrovna srebrenopruga napuhača (Lagocephalus sceleratus), a na štinjanskoj obali pronađena je riba kostorog (Balistes capriscus). Obje vrste su rijetke u Jadranu.

Srebrenopruga napuhača ili fugu je riba podrijetlom iz toplijih dijelova Indijskog i Pacifičkog oceana, a posljednjih se godina proširila i uspostavila populaciju u Crvenom i Sredozemnom moru. Zove se napuhača jer može napuhati tijelo unošenjem vode ili zraka kroz usta te time odvraća predatora. U Jadranskom je moru prvi put pronađena 2012. godine, a nakon toga je viđena još nekoliko puta u njegovom srednjem i južnom dijelu. Srebrenopruga napuhača je invazivna i otrovna za ljude. Naime, njezina koža i unutarnji organi sadrže snažan otrov tetrodotoksin, koji je 1250 puta snažniji od cijanida te može paralizirati živčani i respiratorni sustav. Potreban je oprez pri rukovanju ovom vrstom jer ima jaku čeljust i oštre zube koji mogu uzrokovati ozbiljne ozljede. Osim za ljude, otrovna je i za grabežljivce, a hrani se ostalom ribom, rakovima i mekušcima.

Kostorog je riba koja većinom obitava u tropskim i suptropskim morima. Čest je stanovnik Sredozemnog mora, dok je u Jadranu dosta rijedak. Najčešće obitava u njegovom južnom dijelu. Povezuje ga se s nervnim ribljim otrovom ciguaterom te nije za jelo. Kostorog ne voli hladno more i ne podnosi temperature niže od 12°C pa mu je južni Jadran bio donedavna sjeverna granica obitavališta. Kostorog se koristi kao bioindikator zatopljenja mora, a njegovo učestalo pojavljivanje u sjevernom dijelu Jadrana može inicirati na odstupanje temperatura mora od uobičajenih.

  • Kostorog na štinjanskoj obali. Izvor: Istra24

Tražimo “naj” stabla

Cijele prošle godine prikupljali smo podatke o vrijednim i posebnim stablima u Istri. Izrađena je baza podataka koja uključuje desetak takvih stabala, a inicijativa kreće dalje! Potrebna nam je pomoć stanovnika Istre koji možda znaju za neko stablo u njihovoj okolini čiju bi posebnost voljeli podijeliti s drugima. Cilj ove inicijative je evidentiranje najzanimljivijih stabala u Istri i podizanje svijesti o zaštiti prirode i lokalne baštine te uključivanje javnosti u očuvanju iste. Možda će neko od tih stabala biti uključeno i u izbor za Hrvatsko stablo godine.

Dobrodošla su stabla bilo koje vrste za koje smatrate da su najposebnija iz najrazličitijih razloga!

Meduze pune ribarske mreže u sjevernom Jadranu

I ove godine dobivamo puno dojava od ribara o masovnoj pojavi meduza u sjevernom Jadranu. Radi se o meduzi zvanoj morska pluća (Rhizostoma pulmo) koja je uobičajena i česta vrsta u Jadranu, što su potvrdili i talijanski kolege. Može narasti preko 50-60 cm i težiti preko 10 kilograma, a hrani se fito i zooplanktonom. Na taj način smanjuje količinu hrane koja je dostupna drugim karikama hranidbenog lanca, prvenstveno ribama. Iako u pravilu ugibaju pri niskim temperaturama mora, meduze su posljednjih godina sve češće u sjevernom Jadranu zimi.

Točan uzrok masovne pojave meduza se ne zna. Vjerojatno je da je došlo do poremećaja u hranidbenom lancu. Normalan hranidbeni lanac u moru je onaj na čijem su vrhu ribe koje su efikasnije u hranjenju i kompeticiji od meduza. Kad je morski ekosustav osiromašen ribama (npr. zbog prelova), tu ulogu preuzimaju upravo meduze.

Ostali mogući uzroci su eutrofikacija (povećanje količine hranjivih soli u moru što dovodi do cvjetanja fitoplanktona), nedostatak prirodnih neprijatelja (tuna, glavata želva itd.) ili nedovoljno niske temperature mora zbog čega i dalje ima dovoljno rebraša kojima se meduze hrane.

Sudjelovali smo na 4. Simpoziju o invazivnim vrstama

U Zagrebu se ovaj tjedan od 29. do 30.11. održao četvrti po redu Simpozij o invazivnim vrstama u ogranizaciji Hrvatskog ekološkog društva. U sklopu simpozija naš CIV je sudjelovao u obliku posterskog priopćenja Aerial mapping of flowering Jerusalem artichoke: a comparison of two methods u kojemu su dr.sc. Barbara Sladonja, dr.sc. Danijela Poljuha, Mirela Uzelac mag.oecol., dr.sc. Ida Linić, Danijela Damijanić mag. oecol. i dr.sc. Marin Krapac istražili metodu kartiranja invazivnih biljnih vrsta dronom iz zraka.

Osim toga, bili smo koautori posterskog priopćenja Early detection and rapid response on the invasion of Takahashia japonica in the city of Pula, glavne autorice Tatjane Mandić Bulić rukovoditeljice Hortikulture Pula Herculanee.

Sve postere i utiske s simpozija pogledajte u galeriji!

Naš je Jadran pun iznenađenja!

Rak samac je poznat po „useljavanju“ u prazne ljušture raznih morskih školjkaša i puževa, a „kućice“ mijenja kad mu postanu premalene.

Nedavno smo od ribara iz Savudrije dobili dojavu o pronalasku ljušture jednog neobično velikog i zanimljivog puža, zajedno s rakom samcem unutar nje. Vjerujemo da se raku veoma posrećilo, zato što je taj puž jako rijedak u Jadranu.

Naime, radi se o velikom dlakavom tritonu (Monoplex parthenopeus Salis Marschlins, 1793), pužu iz porodice velikih morskih puževa: Cymatiidae. Može narasti do impresivnih 18 cm, a zovemo ga dlakavim zbog izdanaka vanjskog sloja ljušture „periostrakuma“ koji podsjećaju na dlake. Živi na dubini od 0 do 75 m. Grabežljivac je i hrani se ostalim mekušcima, najviše školjkama. Puževi iz ovog roda spadaju među najveće puževe na svijetu.

Naseljava umjereno topla mora poput Indopacifika, Atlantskog oceana i Sredozemnog mora. U Jadranskom se moru počeo češće viđati odnedavno, pogotovo u južnom i srednjem dijelu, dok je za sjeverni Jadran ovo prvi potvrđeni nalaz.

Veliki dlakavi triton nije zaštićena vrsta, ali je svakako rijetka i zanimljiva za naše područje te ga treba očuvati.