Prije nekoliko dana u prestižnom je znanstvenom časopisu Animals objavljen naš znanstveni rad, nastao kao rezultat međunarodne suradnje i timskog rada znanstvenika različitih profila.
U radu odgovaramo na važna znanstvena pitanja povezana s kukcima dvokrilcima (Diptera) koji svojim oprašivačkim djelovanjem pomažu održati biljnu raznolikost, doprinoseći time zdravlju i očuvanju staništa. Koja su to pitanja i do kojih smo odgovora došli, možete pročitati ovdje ili možete poslušati priču koja slijedi.
SVE JE KRENULO OD STRŠLJENA
Priča počinje 2019. godine kada smo najprije u Istri, a zatim kroz naredne tri godine i u cijeloj Hrvatskoj, kroz različite projekte počeli pratiti pojavu i raširenost štetnika u pčelarstvu, a prvenstveno invazivnih vrsta stršljena – azijskog žutonogog stršljena (Vespa velutina) i orijentalnog stršljena (Vespa orientalis).
Azijski žutonogi stršljen (Vespa velutina) 
Orijentalni stršljen (Vespa orientalis)
10 AZIJSKIH STRŠLJENA U SAT VREMENA MOŽE UBITI 10.000 PČELA!?!
Invazivne vrste stršljena šire se Europom, a jedan od najopasnijih, azijski žutonogi, nađen je 2017. godine vrlo blizu, na jugoistoku talijanske regije Lombardije. Logično je dakle bilo zapitati se – JESU LI U HRVATSKU STIGLE INVAZIVNE VRSTE STRŠLJENA? U suradnji s pčelarima, u ljeto 2019. godine postavili smo 16 klopki u blizini košnica, na području između Poreča i Buja i vršili uzorkovanje svakih sedam dana tijekom dva mjeseca.
Postavljanje klopki
VIŠE OD 31.000 JEDINKI, VIŠE OD 90 RAZLIČITIH VRSTA, 3 MJESECA BROJANJA I ANALIZA…
Prikupili smo ukupno 80 uzoraka u kojima smo izolirali 31.284 jedinki 94 različite vrste dvokrilaca i osa. Uz potporu entomologa iz Italije i Češke, uspjeli smo ih sve determinirati. Zamislite koliko je to 31.000 jedinki!!!! Trebalo je to prebrojati i analizirati! U tome nam je pomogla i studentica Clara Garau sa Sveučilišta Cagliari u Italiji, koja je provela 3 mjeseca u našem institute u sklopu programa Erasmus.
Determinacija ulovljenih jedinki 
JESU LI INVAZIVCI STIGLI U HRVATSKU?
Sigurno se sada pitate: Iiii? Jeste li našli invazivne stršljene? Srećom, nismo. A nismo ni tijekom šireg monitoringa provedenog iza toga u cijeloj Hrvatskoj. Našli smo samo naše europske, koji su zapravo vrlo važna karika prirodnog biološkog lanca. Zašto su stršljeni korisni i kako prepoznati one invazivne, možete saznati u našoj brošuri.
ŠTETNICI I NOVOUNESENE VRSTE
Posao znanstvenika je, između ostalog i postavljati pitanja te nastojati pronaći odgovore na njih. Osim pitanja vezanog za unos invazivnih stršljena u Hrvatsku, ovo su ona koja smo postavili i na njih odgovorili u našem nedavno objavljenom radu:
Koliko se vrsta kukaca dvokrilaca može naći u blizini košnica medonosnih pčela u Istri i koliko je štetnika među njima?
Kako blizina košnica, ljudske aktivnosti i različiti ekološki faktori utječu na raznolikost kukaca u tipičnom mozaičnom krajoliku Istre?
Evo i odgovora.
Pronašli smo 94 vrste kukaca, pripadnika 24 različite porodice. Utvrdili smo i prisutnost štetnika i novounesenih vrsta, točnije 7 važnih poljoprivrednih i šumskih štetnika, ali i 17 vrsta koje su po prvi puta zabilježene u Hrvatskoj. Gotovo svi pronađeni štetnici nalaze se u globalnoj bazi štetnih organizama Europske i mediteranske organizacije za zaštitu bilja (EPPO), a jedan od štetnika, octena mušica ploda Drosophila suzukii karantenska je invazivna vrsta koja je pronađena na svim lokacijama. Uzrokuje velike štete u proizvodnji kultura poput grožda i smokava, koje se uzgajaju i u Istri. Prvi pronalazak vrsta u Hrvatskoj značajan je jer pruža nove informacije o rasprostranjenosti nekih rijetkih vrsta u južnoj Europi.
U mozaičnim staništima koja prevladavaju u Istri, u krajoliku u kojem se na usitnjenim parcelama isprepliću vinogradi, maslinici, ekstenzivne poljoprivredne površine, prirodna krška vegetacija i poluprirodna staništa istraživali smo kako nadmorska visina, udaljenost od mora, intenzitet poljoprivrede, antropološki poremećaji (poput odlaganja otpada, vrtlarenja ili gradilišta), broj kolonija pčela, broj stršljenova, vrsta staništa, dominantne biljne vrste i drugi faktori utječu na raznolikost kukaca dvokrilaca.
Pokazalo se da je ukupno bogatstvo vrsta kukaca kao i bogatstvo vrsta štetnika usko povezano s ljudskom aktivnošću, koja ukoliko je umjerena i raznolika može povoljno utjecati na bioraznolikost. Broj pčelinjih zajednica u našim uvjetima nije pozitivno utjecao na ukupno bogatstvo vrsta i bogatstvo vrsta štetnika. Uzrok tome su zajednički prehrambeni prirodni resursi pčela i drugih oprašivača. Intenzitet poljoprivrede međutim nismo mogli jasno povezati s bogatstvom vrsta.
ZAŠTO JE OVO VAŽNO?
Procjena širenja štetnika važna je za razumijevanje ekološki prihvatljivih agroekosustava i kreiranje odgovarajućih mjera upravljanja. Naši rezultati mogu biti od pomoći donositeljima odluka i lokalnim vlastima u razvoju odgovarajućih strategija očuvanja i mjera praćenja štetnika kako bi se očuvala bioraznolikost unutar sredozemnog mozaičnog agroekosustava.
Naši podaci sugeriraju da mozaični poljoprivredni krajolik doprinosi raznolikosti dvokrilaca (Diptera) i osa (Vespidae) u polururalnim krajolicima. To nas navodi na zaključak da je potrebno planski održati mozaična staništa kako bi se promovirala raznolikost biljnih zajednica i s njima povezanih životinjskih vrsta.
