Poreč je ove zime dobio dva nova diskretna bijela stanara, par labudova. Spadaju u vrstu crvenokljunih labudova (lat. Cygnus olor, Gmelin), na engleskom jeziku ih nazivaju „mute swans“ odnosno nijemim labudovima jer se od svih vrsta labudova najtiše glasaju.  Crvenokljuni labud je jedna od najvećih ptica koja zna letjeti.

Hrane se najčešće podvodnom vegetacijom, travama, algama i slično, a ponekad jedu manje ribice i kukce. Mogu se hraniti komadićima kruha ili žitaricama kao što su pšenica ili kukuruz. Hranu sakuplja tako da s prednjim dijelom tijela i istegnutim vratom zaroni u vodu, dok stražnji dio tijela strši u zraku. Dnevno pojedu i do 3-4 kg hrane!

Najčešće žive u paru cijeli život. Zbog svoje vjerne ljubavi ali i vrata koji par može savijati u obliku srca postali su simbol ljubavi i vjernosti te inspiracija za brojna umjetnička i književna djela.

Odakle su i zašto došli?

Labudovi su selice što znači da se svake godine u jesen sele s područja gniježđenja (sjevernija područja) u područje zimovanja (južnija područja) i nazad. Lete u jatu i ponekad se zbog umora parovi izdvoje i odluče prezimiti na obali toplijih mora. Lete brzinom do 90km/h a do mjesta gnijezdišta mogu preći i 1000 km. Područje rasprostranjenosti labudova je gotovo cijela Europa, a zadnjih 50 godina povećao im se broj te se proširilo njihovo područje boravka i gniježđenja. Od samo povremenog zimovališta Hrvatska i Mediteran postali su i njihovo cjelogodišnje prebivalište.

Stoga i u Hrvatskoj sve češće zimuju, a od početka devedesetih, tu se i gnijezde. Česti su na jezerima u unutrašnjosti, a pojavljuju se na pojedinačnim mjestima uz obalu Jadrana. Nastanjuju područja mirnih i sporih slatkih voda, poput ribnjaka, jezera i močvara. Mogu se naći i u bočatim lagunama, slanim uvalama i na mirnim obalama, a postaju sve češći i u gradovima.

Naš par labudova odabrao je Poreč zbog ugodne klime, lijepog grada, dobrih ljudi, a možda i simbola srca na Peškeri koji je bio mamac za naše lijepe stanare.

Hoće li trajno ostati u Poreču?

Labudovi su došli u Poreč provesti zimu, a hoće li ostati ovisi o tome odluče li se ovdje i gnijezditi. Ukoliko se na to odluče, par zajedno gradi gnijezdo i čuva ptiće te u tom periodu mužjak može biti agresivan zbog zaštite obitelji. Gnijezde se od ožujka do kolovoza u blizini vode, u plitkoj vodi, na vodenim staništima s trskom, rogozom ili drugom vodenom vegetacijom te ponekad u zaštićenim uvalama. U Poreču nema mnogo takvih izoliranih staništa te je moguće da nas odluče napustiti, barem do iduće jeseni.

I još nešto, iako smo sigurni da ćemo prema njima svi biti gostoljubivi i suzdržani, ne zaboravimo da je crvenokljuni labud u Hrvatskoj zaštićena vrsta i svako namjerno uznemiravanje, oštećivanje gnijezda, uništavanje jaja, ozljeđivanje i slične radnje su novčano kažnjivi.

Pozivamo sve ljubitelje prirode da nam se obrate ukoliko imaju bilo kakvih pitanja, dilema ili sumnji na promjene u prirodnom okolišu.