Komarci su mali dvokrilni kukci koji žive u svim područjima svijeta, te su ujedno jedna od najrasprostranjenijih taksonomskih skupina na Zemlji. Mogu preživjeti u velikom rasponu klimatskih uvjeta, od vrućih tropskih do hladnih sjevernih predjela. U svijetu je poznato više od 3000 vrsta, dok su u Hrvatskoj do sad zabilježene 52 vrste komaraca. Na području Istre zabilježena je 31 vrsta, a najpoznatija i najrasprostranjenija je Obični komarac (Culex pipiens). Osim „domaćih“ vrsta komaraca, u Istri nalazimo i na invazivnu vrstu Azijskog tigrastog komarca (Aedes (Stegomia) albopictus), čije širenje prati Zavod za javno zdravstvo Istarske županije u suradnji s Institutom za poljoprivredu i turizam Poreč i Gradom Porečom. Tigrasti komarac je relativno malen sa tipičnim crnim sjajnim ljuskama i srebrno bijelim ljuskama na člancima nogu i pipalima. Na dorzalnom dijelu prsnog koša se nalazi bijela pruga po čemu ga i raspoznajemo.
Kada su u stadiju ličinke, komarci jako brzo rastu, a hrane se bakterijama ili organskom tvari koja se nalazi u vodi na način da filtriraju vodu. Zanimljivo je i to, da jedna takva ličinka u jednom danu može profiltrirati čak 1 litru vode. Odrasli komarci se hrane nektarom što im daje snagu za let, no kada ženke polažu jaja, treba im puno više energije koju dobivaju iz kvalitetne hrane – krvi. Ženke komarca pronalaze svoju hranu na način da lete i traže domaćina od kojeg će uzeti krv, što mi kao ljudi svjedočimo kada dosadni komarci lete oko nas i čujemo njihovo zujanje. Zanimljivo je i to da prilikom traženja hrane, odnosno domaćina, neke vrste mogu odletjeti i do 30 km od legla, što im omogućuju malena krila koja su lagana i pomiču se oko 600 puta u sekundi. Razlog zbog kojeg nas ubod komarca svrbi, leži u tome što komarac jednom cjevčicom usisava našu krv, dok kroz drugu cjevčicu otpušta sadržaj pljuvačne žlijezde koji sprječava zgrušavanje krvi, na što naše tijelo reagira oteklinom i svrbežom.
Kako možemo spriječiti širenje komaraca?
Obilne kiše stvaraju idealne uvjete za razvoj legla komaraca. Osim što se razvijaju u prirodnim vodama stajaćicama, komarci često nalaze pogodna mjesta za razvoj u dvorištima i vrtovima. Njihov razvoj ovisi o vodi, a mogu se prilagoditi i čistim i onečišćenim vodama, te različitim prirodnim i antropogenim staništima. U proljeće, prve vrste komaraca koje se pojavljuju obično dolaze iz šumskih područja i poplavnih površina, dok dolaskom toplijih dana i uz dovoljno vode u okolišu, legla komaraca postaju aktivna i u naseljima u našim dvorištima. Stoga, potrebno je redovito prazniti i čistiti spremnike za vodu, posude za zalijevanje, pojilice za životinje i slične posude koje zadržavaju vodu poput posuda za cvijeće i guma. Uz to, spremnike za vodu zaštititi poklopcima, gustim mrežama ili folijama. Pomaže i redovito uklanjanje otpada kao što su limenke, gume, bačve i druge vrste krupnog otpada u kojima se može zaustavljati voda i postati stanište komaraca. Mjere suzbijanja komaraca poput zaprašivanja su efikasne, no za sobom ostavljaju posljedice na ekosustav. Kemikalije koje se koriste su, osim za komarce, štetne i za pčele i druge oprašivače, ali i za zdravlje ljudi. Stoga je potrebno provoditi ekološki prihvatljive metode, poput one koja se testira u Istri. Jedna od mjera za kontrolu brojnosti tigrastog komarca koju provodi Zavod za javno zdravstvo Istarske županije je korištenje sterilnih jedinki mužjaka iste vrste (eng. Sterile insect technique, SIT). Ova metoda uključuje puštanje sterilnih mužjaka komaraca u prirodnu populaciju. Kada se sterilni mužjaci pare s divljim ženkama iste vrste, ženke polažu jaja iz kojih se ne razvijaju novi komarci. Ako se sterilni mužjaci puštaju u dovoljnom broju i kroz duže vrijeme, oni se pare s velikim brojem ženki, što na kraju dovodi do značajnog smanjenja broja tigrastih komaraca u tom području.
No, iako su nama ljudima komarci nepoželjni, moramo napomenuti da i oni imaju svoju ekološku ulogu. Odrasle jedinke i njihova jaja su važan izvor hrane za mnoge vrste životinja, uključujući ribe, ptice, vodozemce i druge insekte. Iako su poznati po svojoj ulozi u širenju bolesti, neki komarci su i oprašivači. Također, larve komaraca doprinose ekosustavu razgrađujući organske tvari u vodi, što pomaže u ciklusu hranjivih tvari u prirodi.
Pozivamo sve ljubitelje prirode da nam se obrate ukoliko imaju bilo kakvih pitanja, dilema ili sumnji na promjene u prirodnom okolišu.
