Sa dolaskom ljeta ulazimo u sezonu alergija. Alergijske bolesti iz godine u godinu uzimaju sve više maha , jednako među urbanim i ruralnim stanovništvom. Jedna od najpoznatijih alergena je i pelud ambrozije.
Iako je ljeto, većini ljudi , najomiljenije godišnje doba, za osobe preosjetljive na ambroziju ono je početak pravih muka. Od svih polenskih alergija polen ambrozije je uzročnik u 50 – 60 % slučajeva. Kako bi što bolje pripremili i upoznali građane o ovom problemu, važno je pobliže upoznati samu biologiju biljke.
Porijeklo ambrozije
Ambrozija je krajem XIX stoljeća, kao „ slijepi brodski putnik“ stigla u Europu iz predjela Sjeverne Amerike, sa pošiljkama sjemena žitarica, crvene djeteline i lucerke. U Hrvatskoj flori prvi puta je zabilježena 1940/41. godine u Podravini. Zbog svoje izuzetno velike reprodukcijske moći, ali i dobre sposobnosti prilagodbe novim uvjetima okoline u Europi se vrlo brzo proširila , kako na poljoprivrednim tako i na nepoljoprivrednim površinama . U zadnjih 20 godina postala je glavni korov u zemljama središnje i jugoistočne Europe. U Hrvatskoj ambrozija se najviše pojavljuje u prostoru između rijeka Save i Drave, ali se širi i uz morsku obalu ( Istra, Zadar, ušće Neretve ). Biljka najbolje raste na sunčanom , nedovoljno kultiviranom zemljištu pokraj putova, uz ceste, željezničke pruge, zapuštenim dvorištima i vrtovima.
Ambrozija ( lat. Ambrosia artemisiifolia L.) je biljka iz porodice glavočika (Asteraceae), predstavlja vrlo opasan korov koji je u narodu poznat i pod nazivom pelinolisni limunđik, fazanka, partizanka. Riječ je o jednogodišnjoj samonikloj biljci koja vrlo brzo raste, te može doseći visinu do 150 cm. Korijen joj je vretenast i jak, stabljika uspravna, razgranata i gusto posuta sitnim i grubim dlačicama, te svojim habitusom u velikoj mjeri podsjeća na omanji grm. Listovi su jajolikog oblika, tamnozeleni s lica i sivozeleni s naličja. Dugi su od 5 do 10 cm, posuti dlačicama i razdjeljeni u uske režnjeve. Cvjetovi su žućkaste boje, skupljeni u duge grozdaste cvatove na vrhu stabljike i ogranka. Ovisno o klimatskim uvjetima biljka kod nas počinje sa nicanjem u travnju, cvatnja joj započinje sredinom srpnja i traje sve do pojave prvih mrazeva . Poznata kao jedna od naših najalergenijih biljaka, ambrozija se širi posredstvom čovjeka, životinja i vjetra. Jedna zrela biljka ima preko nekoliko desetina tisuća cvjetova, a može proizvesti i otpustiti do 8 milijuna zrnaca polena. Oprašivanje vjetrom i proizvodnja ogromnih količina alergene peludi , ključni su preduvjeti da bilo koja biljna vrsta , pa tako i ambrozija postane uzročnik polenoza , odnosno alergijskih bolesti uzrokovanih peludima.
Vremenske prilike utječu na početak i trajanje sezone polinacije. Suho i toplo vrijeme tijekom cvatnje ambrozije pospješuje sazrijevanje i otpuštanje peludi, a koncentracija peludnih zrnaca u zraku je niža za hladna i kišovita vremena. Suzbijanje ambrozije treba započeti vrlo rano, krajem svibnja i početkom lipnja, kada je biljka mlada i možemo je iščupati iz zemlje.
VAŽNO – potrebno je imati na umu da uništavanje ambrozije u vrijeme njezinog cvjetanja postiže kontraefekt. Ukoliko se ambrozija čupa u vrijeme njezinog cvjetanja, koncentracije peludi će biti najviše. Ne uništavati biljku u kolovozu jer je tada u punom cvatu, pa se koncentracija peludi može višestruko povećati i time uzrokovati veće tegobe kod osoba koje pate od alergijskih oboljenja
Iznimno je važno pratiti peludnu prognozu i informirati se o koncentraciji peludi, kako bi se izbjeglo pogoršanje simptoma. Služba za zdravstvenu ekologiju, pri ZZJZ Istarske županije u Puli, provodi mjere zaštite i unapređenja zdravlja stanovništva vezane uz elemente okoliša s mogućim štetnim djelovanjem. Određivanjem broja peludnih zrnca i determiniranjem vrste peludi, prati se dinamika pojavljivanja pojedine vrste , što je temelj za izradu izvješća, peludne prognoze, alergijskog semafora te izrade peludnog kalendara. Peludni kalendar je obavijest o periodama cvatnje pojedinih biljaka određenog područja, dok alergijski semafor je način dnevnog izvještavanja o količini peludnih zrnaca u zraku za konkretno područje.
Potaknuti problemima alergija koje se javljaju u kolovozu sa cvjetanjem ambrozije, Fond„ Zdravi grad ʺ, 2007. godine pokrenuo je projekt praćenja rasprostranjenosti biljke na širem području grada Poreča, iz razloga unapređenja i kontrole utjecaja ekoloških čimbenika na zdravlje ljudi. Ciljevi projekta su determinirati ambroziju, evidentirati utvrđene lokacije, vršiti kontrolu postojećih lokacija, suzbijati je u dogovoru s vlasnicima zemljišta, te provesti edukaciju građana.
Od 2018. godine projekt nastavlja sa svojim radom ali kao dio aktivnosti Centra za invazivne vrste , sa sjedištem u Institutu za poljoprivredu i turizam Poreč. Kao glavna aktivnost CIV-a je utvrđivanje rasprostranjenosti i praćenja stanja populacije, o važnosti problema invazivnih vrsta te njihov štetan utjecaj na zdravlje ljudi i okoliš.
Obraslost ambrozije kroz godine praćenja rasprostranjenosti se mijenjala. U prvim godinama praćenja populacije, njena pojava je bila dosta zamijećena te se je nerijetko širila u neposrednoj blizini već postojećih lokaliteta. No s vremenom i pozitivnim dijalogom koji je ostvaren sa određenim institucijama, te vlasnicima ili službama zaduženim za održavanje pojedinih područja, a u vidu pravovremene sanacije, pojava ambrozije se stavlja pod kontrolu te se njezina zamijećenost na pojedinim lokalitetima smanjuje ili je dovedena do stanja stagniranja. Biljka se češće pojavljuje u grupama nego pojedinačno, te zauzima područja kao što su nekultivirana staništa, tipična za pojavu ruderalnih biljaka, kao što je ambrozija, budući da na takvim staništima nisu još dovoljno određeni cenološki odnosi, pa su pogodna za aklimatizaciju različitih vrsta biljaka. Redovitim održavanjem nekultiviranih područja, njena pojava s vremenom izostaje ili se prorijedi, odnosno neposrednim i pravovremenim suzbijanjem broja biljaka, sama obraslost površine se smanjuje.
Također je važno spomenuti i zakonsku regulativu ( NN72/07) , kojom je izdana „ Naredba o podizanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije“.
Za dodatne informacija i dojavu lokacija ambrozije javite se našoj suradnici dipl.ing.šum Ani Milat na INFO TELEFON: 091 904 66 33.
