Srebrno pruga četverozupka u Jadranu

Srebrno pruga četverozupka ili poznatija pod nazivom srebrnopruga napuhača (Lagocephalus sceleratus) invazivna je riba porijeklom iz Indo-Pacifika, koja je putem Sueskog kanala ušla u Sredozemno more. Prvi put zabilježena 2003. godine uz obalu Turske, no danas je ova je vrsta prisutna diljem Sredozemlja, uključujući i Jadran.

Ovu ribu možemo prepoznati po izduženom tijelu, srebrnom pojasu duž tijela i bijelom trbuhu, te iako može izgledati impresivno s duljinom do 110 cm i težinom do 9 kg, najviše zabrinjava njena toksičnost. Naime, u organima, koži i mesu ove ribe nalazi se jaki neurotoksin, tetradotoksin, čime konzumacija ove ribe može biti izrazito opasna. Tetradotoksin je jaki otrov koji može izazvati paralizu, respiratorni zastoj i smrt, što je već zabilježeno u nekoliko zemalja Sredozemlja. Osim rizika za ljude, ova vrsta negativno utječe na lokalne ekosustave. Kao predator bentoskih beskralježnjaka, natječe se s lokalnim vrstama za hranu i staništa, remeti ravnotežu morskih zajednica i uzrokuje ekološke promjene.

Prema dostupnim podatcima za hrvatski dio Jadrana, donosimo kartu rasprostranjenosti ove vrste s točkama gdje je vrsta dosad zabilježena.

Ukoliko ste i Vi uočili ovu vrstu ili znate gdje je rasprostranjena, javite nam se i šaljite nam fotografije na civ@iptpo.hr ili putem naših društvenih mreža.

Lokacije alge kaulerpe u Istri

Grozdasta kaulerpa (Caulerpa cylindracea) invazivna je zelena alga podrijetlom iz Crvenog mora, koja je zbog svog brzog širenja i agresivnog rasta postala ozbiljna prijetnja ekosustavima Mediterana. Ova alga ime je dobila po svojim karakterističnim filoidima dugim 15-20 cm, koji izgledom podsjećaju na nezrele grozdove grožđa.

Najčešće naseljava “mrtve” dijelove livada posidonije, ali može rasti na gotovo svakom tipu morskog dna, uključujući stjenovita i pješčana dna, beton i mulj. Njena populacija najgušća je od ljeta do jeseni, dok zimi dolazi do značajne regresije, nakon čega se u proljeće ponovno intenzivno širi. Problem s grozdastom kaulerpom leži u njenoj sposobnosti da u kratkom vremenu gusto prekriva morsko dno u više slojeva, potiskujući pritom autohtone alge i druge organizme koji žive na morskom dnu. Posebno je problematično njeno natjecanje s morskim cvjetnicama poput posidonije, koje su ključni primarni producenti i pružaju važno stanište ribljoj mlađi. Njeno prisustvo ugrožava bioraznolikost i funkcionalnost morskih ekosustava. Grozdasta kaulerpa podsjeća nas koliko invazivne vrste mogu drastično izmijeniti prirodne sustave, čineći zaštitu autohtonih staništa ključnim prioritetom u očuvanju morske bioraznolikosti.

U nastavku donosimo kartu rasprostranjenosti ove vrste na području Istre, no samo za lokacije na kojima smo i mi sami potvrdili prisutnost u 2024. godini.

Ukoliko ste i Vi uočili ovu invazivnu vrstu alge ili znate gdje je rasprostranjena, javite nam se i šaljite nam fotografije na civ@iptpo.hr ili putem naših društvenih mreža.

Prisutnost barske nutrije u Istri

Barska nutrija (Myocastor coypus) je poluakvatični glodavac podrijetlom iz Južne Amerike, koji je danas prepoznat kao invazivna vrsta u mnogim dijelovima svijeta. U Europu i druge regije nutrije su donesene zbog uzgoja na farmama za krzno i meso, ali su se bijegom s farmi uspjele proširiti i uspostaviti u prirodi.

Ova velika biljojedna vrsta prepoznatljiva je po svom zaobljenom tijelu, velikoj trokutastoj glavi te cilindričnom repu koji čini 70–80 % duljine tijela. Krzno im je smeđe do žuto-smeđe boje, dok je podkrzno sive nijanse, a plivaće kožice između prstiju stražnjih nogu omogućuju im prilagodbu na vodeni način života.

Nutrije naseljavaju rubove jezera i rijeka, šume i travnjake te su izuzetno vješti plivači – mogu zadržati dah do 10 minuta. Najaktivnije su noću, kada najveći dio vremena provode hraneći se, čisteći krzno i plivajući. Iako izgledom privlačne, nutrije u područjima gdje su uvedene predstavljaju značajnu prijetnju ekosustavima. Hrane se usjevima, korijenjem i mladim izdancima močvarnog bilja, uzrokujući kolaps biljne zajednice i eroziju obalnih staništa. Ove promjene ugrožavaju rijetke vrste ptica močvarica koje se gnijezde u tim područjima. Dodatno, uništavaju sustave navodnjavanja i mogu prenijeti brojne parazite, što ih čini i zdravstvenim rizikom. Nutrija je još jedan primjer kako ljudske aktivnosti, poput uzgoja ili unošenja novih vrsta, mogu imati dalekosežne posljedice za okoliš i bioraznolikost.

U nastavku donosimo kartu rasprostranjenosti ove vrste na području Istre, no samo za lokacije na kojima smo i mi sami potvrdili prisutnost u 2024. godini.

Ukoliko ste i Vi uočili nutriju ili znate gdje je rasprostranjena, javite nam se i šaljite nam fotografije na civ@iptpo.hr ili putem naših društvenih mreža.

Lokacije plavog raka u Istri

Plavi rak (Callinectes sapidus) fascinira svojom egzotičnom ljepotom, ali istovremeno predstavlja ozbiljnu prijetnju prirodnoj ravnoteži i gospodarskim aktivnostima. Ova vrsta potječe iz estuarija, laguna i plitkih obalnih voda zapadnog Atlantika, a u Mediteran je dospjela vjerojatno putem balastnih voda brodova. Prepoznatljiv je po svojoj upečatljivoj plavoj boji oklopa, laganom i tankom oklopu te stražnjim nogama u obliku vesala, što mu omogućuje izvanredne plivačke sposobnosti. Iako je morska vrsta, za mrijest bira boćate vode, što mu omogućuje naseljavanje različitih staništa. Njegova otpornost, agresivnost, veliki reprodukcijski potencijal i tolerancija na širok raspon uvjeta čine ga jednom od najagresivnijih invazivnih vrsta u Mediteranu. Kao oportunistički svejed, plavi rak ugrožava zavičajne vrste, ribarske mreže, ulov te uzgajališta školjaka poput dagnji i kamenica. Njegov utjecaj na lokalne zajednice i ribarstvo itekako se osjeti, što ga čini velikim izazovom za upravljanje. Ipak, ova vrsta nosi i priliku za inovativna rješenja. Zbog svog ukusnog i cijenjenog mesa, plavi rak mogao bi postati dio gastronomske ponude, što bi istovremeno moglo pridonijeti kontroli njegova širenja. Njegova prisutnost podsjeća nas koliko je priroda često dvosjekli mač, istovremeno pružajući izazove i mogućnosti.

U nastavku donosimo kartu rasprostranjenosti ove vrste na području Istre, no samo za lokacije na kojima smo i mi sami potvrdili prisutnost u 2024. godini.

Ukoliko ste i Vi uočili plavog raka ili znate gdje je rasprostranjen, javite nam se i šaljite nam fotografije na civ@iptpo.hr ili putem naših društvenih mreža.

Ambrozija na području grada Poreča u 2024. godini

I ove smo godine proveli redovni monitoring jedne od najčešćih invazivnih vrsta na našem području – ambrozije, te vam donosimo ažuriranu kartu rasprostranjenosti ambrozije na području grada Poreča.

Slika 1. Ambrozija

Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia) je jednogodišnja zeljasta biljka, porijeklom iz područja Sjeverne Amerike. U Europu je uvezena u 19. stoljeću, slučajno, zajedno sa sjemenom djeteline i na taj se način proširila.

Ambrozija ima uspravnu stabljiku, razgranatu u gornjem dijelu, te prekrivenu grubim dlačicama. Listovi su plavo – zelenkaste boje, jajastog oblika, a dugi su između 5 – 10 cm. Korijen je snažan i razgranat, ali raste plitko. Biljka može narasti i do 150 cm. Također, u vrijeme cvatnje, koja traje od srpnja do rujna, možemo ju prepoznati prema grozdastim cvatovima na vrhovima stabljika.

Ova biljka pripada kategoriji vrlo invazivnih biljaka što potkrjepljuje činjenica, da jedna biljka godišnje proizvede do 6000 sjemenki koje zadržavaju sposobnost klijanja čak do 30 godina. Uz to, ova biljka jedan je od najjačih prirodnih alergena, te u vrijeme cvatnje izaziva smetnje velikom broju ljudi.

Prisjetimo se da se ambrozija na području grada Poreča prati dugi niz godina. Zdravi grad Poreč je još 2007. godine pokrenuo aktivnosti praćenja ambrozije s ciljem determinacije i evidentiranja lokacija, utvrđivanja veličine populacije i suzbijanja ambrozije, kao i edukacije građana. Od 2018. godine aktivnostima se pridružuje Institut za poljoprivredu i turizam u sklopu Centra za invazivne vrste, odnosno današnjeg EkoPis-a.

Slika 2. Rasprostranjenost ambrozije u 2024. godini

Ukoliko uočite ambroziju na području Poreča i okolice, lokaciju s priloženim fotografijama vrste nam možete dojaviti na našu mail adresu: civ@iptpo.hr

EkoPis i SŠ Mate Balota Poreč ponovno u suradnji

Danas je na satu biologije u 2. razredu opće gimnazije u Srednjoj školi Mate Balota održana debata na temu zaštite prirodnih područja, s naglaskom na EU strategiju za bioraznolikost do 2030. godine. Ova strategija predviđa da zemlje članice Europske unije zaštite najmanje 30% kopnenih i morskih područja do kraja desetljeća. Učenici su se ovom prilikom pretvorili u znanstvenike – biologe i ekološke stručnjake – te su dobili zadatak istražiti i debatirati o ovoj ambicioznoj inicijativi.

U debati su sudjelovale dvije ekipe. Prva ekipa bila je usmjerena na argumentiranje u korist strategije, istražujući razloge zbog kojih je važna i nužna za očuvanje bioraznolikosti i održivost ekosustava. Druga ekipa imala je zadatak analizirati potencijalne nedostatke strategije, ponuditi argumentiranu kritiku i predložiti alternativna rješenja koja bi mogla bolje odgovoriti na izazove zaštite prirode u kontekstu Europske unije.

Debata je bila dinamična i poticajna, omogućivši učenicima ne samo da prodube svoje razumijevanje ekoloških tema već i da razviju vještine argumentiranja i kritičkog mišljenja.

EkoPis na CapyCon-u

U subotu, 26. listopada, sudjelovali smo na prvom CapyCon-u – Konvenciji o kvaliteti slobodnog vremena. Naša ekipa predstavila je projekt te razgovarala s građanima o problemima invazivnih vrsta i mogućnostima uključivanja u sprječavanje njihovog širenja.

Također, za najmlađe posjetitelje organizirali smo predstavljanje naše slikovnice „Mali morski prijatelji“, koja je naišla na pozitivan odaziv.

Ova manifestacija pružila nam je priliku da podijelimo važne informacije i potaknemo zajednicu na aktivno sudjelovanje u očuvanju prirode.

Zahvaljujemo se organizatorima iz udruge Capybara na izvrsnoj organizaciji i radujemo se budućoj suradnji.

EkoPis sudjeluje u obnovi lokvi

Voditeljica projekta EkoPis, dr. sc. Barbara Sladonja, prisustvovala je sastanku u prostorijama Nature Histrice, 25. listopada 2024. Tema sastanka bila je metodologija obnove lokvi i praćenja nakon obnove. Ovaj projekt vodi i financira Grad Poreč.

Naime, na stancijama Bečić i Vergotini te u Porto Busoli, na području Poreča, provodi se obnova lokvi kako bi se poboljšali uvjeti za zadržavanje vode i očuvala njihova prirodna funkcija. Uklanja se površinski sloj organskih tvari, dodaje sloj gline, uklanja raslinje koje ometa prirodne procese i obnavljaju suhozidi i kamene stepenice. Na ovaj način se obnavlja kulturna baština i stvaraju povoljniji uvjeti staništa za autohtone biljne i životinjske vrste.

Projekt EkoPis djeluje i na području ove tematike, te na ovom projektu sudjelujemo kroz savjetovanja i stručni nadzor nad radovima. Ovaj projekt je zapravo nastavak projekta „Lokve u Istri“, na kojem su surađivali Javna ustanova „Natura Histrica“, Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije i Institut za poljoprivredu i turizam.

Lokve su važan dio prirodnog i kulturnog nasljeđa jer predstavljaju rijetka staništa za mnoge autohtone vrste, te služe kao važan izvor vode za divlje životinje i biljke tijekom sušnih razdoblja. Stoga će se praćenje stanja obnovljenih lokvi provoditi 4 puta godišnje, a u njega će biti uključena i kontrola vode koju provodi Zavod za javno zdravstvo. Ekološke aspekte pratit će sve tri institucije, a podaci će se sakupljati digitalnim alatima i stvarat će se baza podataka u GIS-u.

EkoPis na radionici o klimatskim promjenama

U četvrtak, 24. listopada, sudjelovali smo na radionici pod nazivom Klimatske promjene i prilagodba u Istri – Od planiranja do lokalnog djelovanja.

Radionica je održana u kongresnoj dvorani Obrtničkog doma u Poreču, a organizirali su je Grad Poreč-Parenzo, Sunčani ured Grada Poreča-Parenzo, Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) te Istarska regionalna energetska agencija (IRENA) u okviru projekta REGILIENCE, financiranog kroz program OBZOR2020.

Cilj radionice bio je istražiti ključne izazove klimatskih promjena u Istarskoj županiji. Radionica je uključivala interaktivni dio, tijekom kojeg su sudionici raspravljali o specifičnim potrebama i izazovima s kojima se gradovi u Istri suočavaju prilikom prilagodbe klimatskim promjenama. Predstavljeni su konkretni primjeri dobrih praksi na lokalnoj razini, a posebno je naglašena važnost suradnje između lokalnih samouprava i dionika.

Naš doprinos se očitovao kroz naglašavanje utjecaja klimatskih promjena na poljoprivredu i ekologiju globalno, ali i konkretno s primjerima iz Istre.

EkoPis educira učenike Srednje škole Mate Balota u Poreču

U sklopu projekta EkoPis, održana su dva interaktivna predavanja za učenike 2. razreda opće gimnazije u Srednjoj školi Mate Balota u Poreču,  u srijedu 16. listopada, te srijedu 23. listopada.

Tema predavanja obuhvatila je invazivne vrste i bioraznolikost Jadranskog mora. No, uz teorijska izlaganja, učenici su imali priliku suočiti se s pravim izazovima s kojima se susreću biolozi i ekolozi. Kroz kreativne radionice, istraživali su i „brainstormali“ različita rješenja za očuvanje bioraznolikosti te borbu protiv invazivnih vrsta.

Angažman i kreativnost učenika bili su zaista inspirativni, a mi se veselimo nastavku suradnje s ovom dinamičnom ekipom. Osobito nas raduje prilika da prenosimo znanje i tako doprinosimo očuvanju našeg ekosustava.