Novosti -

Ambrozija na području grada Poreča u 2024. godini

I ove smo godine proveli redovni monitoring jedne od najčešćih invazivnih vrsta na našem području – ambrozije, te vam donosimo ažuriranu kartu rasprostranjenosti ambrozije na području grada Poreča.

Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia) je jednogodišnja zeljasta biljka, porijeklom iz područja Sjeverne Amerike. U Europu je uvezena u 19. stoljeću, slučajno, zajedno sa sjemenom djeteline i na taj se način proširila.

Ambrozija ima uspravnu stabljiku, razgranatu u gornjem dijelu, te prekrivenu grubim dlačicama. Listovi su plavo – zelenkaste boje, jajastog oblika, a dugi su između 5 – 10 cm. Korijen je snažan i razgranat, ali raste plitko. Biljka može narasti i do 150 cm. Također, u vrijeme cvatnje, koja traje od srpnja do rujna, možemo ju prepoznati prema grozdastim cvatovima na vrhovima stabljika.

Ova biljka pripada kategoriji vrlo invazivnih biljaka što potkrjepljuje činjenica, da jedna biljka godišnje proizvede do 6000 sjemenki koje zadržavaju sposobnost klijanja čak do 30 godina. Uz to, ova biljka jedan je od najjačih prirodnih alergena, te u vrijeme cvatnje izaziva smetnje velikom broju ljudi.

Prisjetimo se da se ambrozija na području grada Poreča prati dugi niz godina. Zdravi grad Poreč je još 2007. godine pokrenuo aktivnosti praćenja ambrozije s ciljem determinacije i evidentiranja lokacija, utvrđivanja veličine populacije i suzbijanja ambrozije, kao i edukacije građana. Od 2018. godine aktivnostima se pridružuje Institut za poljoprivredu i turizam u sklopu Centra za invazivne vrste, odnosno današnjeg EkoPis-a.

Slika 2. Rasprostranjenost ambrozije u 2024. godini

Ukoliko uočite ambroziju na području Poreča i okolice, lokaciju s priloženim fotografijama vrste nam možete dojaviti na našu mail adresu: civ@iptpo.hr

EkoPis i SŠ Mate Balota Poreč ponovno u suradnji

Danas je na satu biologije u 2. razredu opće gimnazije u Srednjoj školi Mate Balota održana debata na temu zaštite prirodnih područja, s naglaskom na EU strategiju za bioraznolikost do 2030. godine. Ova strategija predviđa da zemlje članice Europske unije zaštite najmanje 30% kopnenih i morskih područja do kraja desetljeća. Učenici su se ovom prilikom pretvorili u znanstvenike – biologe i ekološke stručnjake – te su dobili zadatak istražiti i debatirati o ovoj ambicioznoj inicijativi.

U debati su sudjelovale dvije ekipe. Prva ekipa bila je usmjerena na argumentiranje u korist strategije, istražujući razloge zbog kojih je važna i nužna za očuvanje bioraznolikosti i održivost ekosustava. Druga ekipa imala je zadatak analizirati potencijalne nedostatke strategije, ponuditi argumentiranu kritiku i predložiti alternativna rješenja koja bi mogla bolje odgovoriti na izazove zaštite prirode u kontekstu Europske unije.

Debata je bila dinamična i poticajna, omogućivši učenicima ne samo da prodube svoje razumijevanje ekoloških tema već i da razviju vještine argumentiranja i kritičkog mišljenja.

EkoPis na CapyCon-u

U subotu, 26. listopada, sudjelovali smo na prvom CapyCon-u – Konvenciji o kvaliteti slobodnog vremena. Naša ekipa predstavila je projekt te razgovarala s građanima o problemima invazivnih vrsta i mogućnostima uključivanja u sprječavanje njihovog širenja.

Također, za najmlađe posjetitelje organizirali smo predstavljanje naše slikovnice „Mali morski prijatelji“, koja je naišla na pozitivan odaziv.

Ova manifestacija pružila nam je priliku da podijelimo važne informacije i potaknemo zajednicu na aktivno sudjelovanje u očuvanju prirode.

Zahvaljujemo se organizatorima iz udruge Capybara na izvrsnoj organizaciji i radujemo se budućoj suradnji.

EkoPis sudjeluje u obnovi lokvi

Voditeljica projekta EkoPis, dr. sc. Barbara Sladonja, prisustvovala je sastanku u prostorijama Nature Histrice, 25. listopada 2024. Tema sastanka bila je metodologija obnove lokvi i praćenja nakon obnove. Ovaj projekt vodi i financira Grad Poreč.

Naime, na stancijama Bečić i Vergotini te u Porto Busoli, na području Poreča, provodi se obnova lokvi kako bi se poboljšali uvjeti za zadržavanje vode i očuvala njihova prirodna funkcija. Uklanja se površinski sloj organskih tvari, dodaje sloj gline, uklanja raslinje koje ometa prirodne procese i obnavljaju suhozidi i kamene stepenice. Na ovaj način se obnavlja kulturna baština i stvaraju povoljniji uvjeti staništa za autohtone biljne i životinjske vrste.

Projekt EkoPis djeluje i na području ove tematike, te na ovom projektu sudjelujemo kroz savjetovanja i stručni nadzor nad radovima. Ovaj projekt je zapravo nastavak projekta „Lokve u Istri“, na kojem su surađivali Javna ustanova „Natura Histrica“, Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije i Institut za poljoprivredu i turizam.

Lokve su važan dio prirodnog i kulturnog nasljeđa jer predstavljaju rijetka staništa za mnoge autohtone vrste, te služe kao važan izvor vode za divlje životinje i biljke tijekom sušnih razdoblja. Stoga će se praćenje stanja obnovljenih lokvi provoditi 4 puta godišnje, a u njega će biti uključena i kontrola vode koju provodi Zavod za javno zdravstvo. Ekološke aspekte pratit će sve tri institucije, a podaci će se sakupljati digitalnim alatima i stvarat će se baza podataka u GIS-u.

EkoPis na radionici o klimatskim promjenama

U četvrtak, 24. listopada, sudjelovali smo na radionici pod nazivom Klimatske promjene i prilagodba u Istri – Od planiranja do lokalnog djelovanja.

Radionica je održana u kongresnoj dvorani Obrtničkog doma u Poreču, a organizirali su je Grad Poreč-Parenzo, Sunčani ured Grada Poreča-Parenzo, Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) te Istarska regionalna energetska agencija (IRENA) u okviru projekta REGILIENCE, financiranog kroz program OBZOR2020.

Cilj radionice bio je istražiti ključne izazove klimatskih promjena u Istarskoj županiji. Radionica je uključivala interaktivni dio, tijekom kojeg su sudionici raspravljali o specifičnim potrebama i izazovima s kojima se gradovi u Istri suočavaju prilikom prilagodbe klimatskim promjenama. Predstavljeni su konkretni primjeri dobrih praksi na lokalnoj razini, a posebno je naglašena važnost suradnje između lokalnih samouprava i dionika.

Naš doprinos se očitovao kroz naglašavanje utjecaja klimatskih promjena na poljoprivredu i ekologiju globalno, ali i konkretno s primjerima iz Istre.

EkoPis educira učenike Srednje škole Mate Balota u Poreču

U sklopu projekta EkoPis, održana su dva interaktivna predavanja za učenike 2. razreda opće gimnazije u Srednjoj školi Mate Balota u Poreču, u srijedu 16. listopada, te srijedu 23. listopada.

Tema predavanja obuhvatila je invazivne vrste i bioraznolikost Jadranskog mora. No, uz teorijska izlaganja, učenici su imali priliku suočiti se s pravim izazovima s kojima se susreću biolozi i ekolozi. Kroz kreativne radionice, istraživali su i „brainstormali“ različita rješenja za očuvanje bioraznolikosti te borbu protiv invazivnih vrsta.

Angažman i kreativnost učenika bili su zaista inspirativni, a mi se veselimo nastavku suradnje s ovom dinamičnom ekipom. Osobito nas raduje prilika da prenosimo znanje i tako doprinosimo očuvanju našeg ekosustava.

EkoPis i DND Poreč obilježili dječji tjedan

U petak, 14. listopada, naša EkoPis ekipa obilježila je dječji tjedan radionicom „U potrazi za bojama“ u suradnji s Društvom „Naša Djeca“ Poreč.

S malim istraživačima uputili smo se u šumicu sv. Marka pored Instituta gdje smo tražili skrivene boje u prirodi. Naša je potraga bila uspješna, pronašli smo razne boje i materijale, no ipak, za oko nam je zapela neobična crvena gljiva – Vještičino srce. Uočili smo i da je lakše pronaći tamnije boje od onih jarkih. Uz traženje biljaka, životinja, gljiva ili predmeta različitih boja, naši mali istraživači rješavali su zagonetke, te su za svoj rad prigodno nagrađeni.

Bilo nam je jako lijepo i zabavno, te jedva čekamo novu priliku za druženje s ovom super ekipom!

Druženje s učenicima Talijanske osnovne škole iz Poreča na našem Institutu

U srijedu, 9. listopada, u sklopu projekta EkoPis imali smo zadovoljstvo ugostiti učenike 5. razreda porečke Talijanske osnovne škole – Scuola elementare italiana „Bernardo Parentin“, zajedno s njihovom učiteljicama. Tijekom ovog lijepog posjeta, učenici su imali priliku upoznati se s našim radom te otkriti raznovrsne aktivnosti koje provodimo.

Na samom početku, predstavili smo im što sve rade naši znanstvenici i istraživači, te koje se aktivnosti provode na Institutu. Uslijedio je obilazak genetičkog laboratorija, gdje su učenici zavirili u svijet molekularne biologije i saznali više o projektima na kojima radimo. Nakon toga, prošetali smo edukativnom stazom u šumi Sv. Marka, gdje su se učenici upoznali s raznovrsnim biljkama i životinjama, te čuli zanimljive informacije o ekologiji, biologiji, invazivnim vrstama i aktivnostima na projektu EkoPis. Za kraj, učenici su obišli naše pokusno poljoprivredno imanje, gdje su saznali više o kulturama koje uzgajamo, strojevima koje koristimo, te kako svojim radom pridonosimo napretku znanstvenih istraživanja u području poljoprivrede.

Bilo nam je iznimno drago ugostiti ove mlade i znatiželjne posjetitelje, te se nadamo da je ovo samo početak naše buduće suradnje!

Monumentalna stabla: Priručnik za istraživače

U ponedjeljak, 16. rujna, u žminjskom Multimedijalnom centru ‘Macel’ održano je predstavljanje publikacije “Monumentalna stabla: Priručnik za istraživače” autorica, biologinja, s Instituta za poljoprivredu i turizam, Mirele Uzelac Božac, Danijele Poljuha, Barbare Sladonja i Nataly Milovan.

Autorice Priručnika “Monumentalna stabla” (Foto: Dean Mladenović, istra24)

Riječ je o projektu očuvanja monumentalnih stabala u Istri kojeg je podržala Zaklada Adris prošle godine i omogućila prvo izdanje ove publikacije u 150 primjeraka. Priručnik sadrži detaljne priče o 4 monumentalna stabla i kako doći do 10 od njih. Priručnik dolazi sa kartom Istre i naljepnicama koje se skupljaju posjećivanjem i otkrivanjem stabala.

Zvijezde ovog priručnika su tako: Medeni Spomenik iz Poreča, Rasplesani Hrast u Rojnićima, Lipa Čuvarica sa Ćićarije te Braća Cedrovi iz Červara koji čekaju da ih se otkrije, a njihove priče ispričaju. Riječ je o stablima koji imaju gotovo 200 godina zbog čega ih vrijedno posjetiti.

Više informacija kao i upute za pronalazak stabala na: https://monumentalna-stabla.eu

I za kraj, autorice poručuju: “Nadamo se da ćete uživati u istraživanjima kao što smo i mi dok smo radili na ovom Priručniku!“

Upoznajte „Male morske prijatelje“ i zaronite s nama u „Šareni morski svijet“

S velikim zadovoljstvom predstavljamo našu edukativnu knjižicu za djecu pod nazivom „Mali morski prijatelji“ i bojanku za djecu pod nazivom „Šareni morski svijet“.

Edukativna knjižica Mali morski prijatelji osmišljena je kako bi najmlađima pružila zabavan način upoznavanja Jadranskog mora i njegovih stanovnika. Djeca imaju priliku zaroniti u šareni svijet našeg mora, upoznati se s raznolikim morskim životinjama, te kroz zanimljive i interaktivne zadatke naučiti koliko je važno očuvati morski ekosustav. Knjižica je namijenjena učenicima nižih razreda osnovne škole, no u njoj mogu uživati svi – i mali i veliki!

Uz knjižicu, osmislili smo i bojanku Šareni morski svijet, čime želimo potaknuti kreativnost i maštu najmlađih, dok istovremeno uče o fascinantnim stanovnicima Jadranskog mora. Kroz bojanje, mališani će imati priliku izraziti svoju kreativnost, putovati kroz Jadransko podmorje i upoznati predivne prizore koje skriva naše more.

Ove knjižice izrađene su na Institutu za poljoprivredu i turizam Poreč, u sklopu edukacijskih aktivnosti na projektu EkoPis: Praćenje promjena u okolišu i promocija ekološke pismenosti, uz podršku Grada Poreča.

Tiskani materijali namijenjeni su prvenstveno djeci iz odgojnih i obrazovnih institucija grada Poreča s kojima imamo uspostavljenu suradnju, no svi zainteresirani mogu nam se javiti (nataly@iptpo.hr ili civ@iptpo.hr) i zatražiti svoj primjerak. Digitalnu verziju naših edukativnih materijala možete također besplatno preuzeti putem poveznice:

Mali morski prijatelji i Šareni morski svijet

Postanite i vi mali morski prijatelji i uživajte u šarenom morskom svijetu!