U suradnji s Zavodom za javno zdravstvo Istarske županije, Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, udruge Kal i Centra u tijeku je uzrokovanje lokvi na području Istarske županije.
Lokve su slatkovodna staništa površine manje od 1 m2 sve do nekoliko hektara (ha), dubine od par centimetara do više metara, imaju vodu kroz cijelu godinu ili mogu biti sezonske, prirodnog su porijekla ili nastale utjecajem čovjeka i nalazimo ih u svim klimatskim uvjetima, od pustinja do tundri u arktičkom pojasu. Lokve predstavljaju izniman izvor slatke vode.
Danas su lokve među najosjetljivijim i najugroženijim slatkovodnim staništima. Stanište su za mnoge rijetke i ugrožene vrste. Ugrožene su zbog mnogih ljudskih aktivnosti, poput urbanizacije, zatrpavanja, intenzivne poljoprivrede, bacanja krutog otpada i otpadnih voda, ali i napuštanja tradicionalnog stočarstva.
Mnoge prirodne lokve u kršu u Istri zarasle su i prepuštene prirodnom procesu eutrofikacije ili su zatrpane namjernim utjecajem čovjeka. Kako bi se krenulo u projekt revitalizacije prirodnih lokvi potrebno je napraviti preliminarnu analizu bioraznolikosti postojećih lokvi. Tijekom terenskog rada, obišli smo 15 lokvi na području Žminja, Rovinja, Pule i Bala, gdje smo uzeli koordinate lokacija.
Od kemijsko fizikalnih parametara izmjeren je ukupan kisik, pH, temperatura te su uzeti uzroci za analizu osnovnih parametara kvalitete vode. Za analizu ukupne bioraznolikosti uzeti su uzorci vodenih makrofita, makrozoobentosa i zooplantkona. Sveukupna analiza pokazati će trenutno stanje bioraznolikosti a uspostavom monitoringa moći će se pratiti razvoj i stupanj bioraznolikosti. Na bioraznolikost uvelike utječe prisustvo invazivnih vrsta stoga smo bilježili prisustvo stranih biljnih i životinjskih vrsta u blizini lokvi. Na nekoliko lokacija pronašli smo krasoliku (Erigeron annuus), pajasen (Ailanthus altissima) i gambuziju (Gambusia holbrooki).
O rezultatima analize, čitajte uskoro na webu!
