Zaprimili smo dojavu o prisutnosti gnijezda stršljena u naseljenom dijelu Poreča jug. Nakon uvida i uzimanja uzorka jedinke ustanovili smo da se radi o mamutskoj osi koja nije opasna za čovjeka.
Mamutska osa (Megascolia maculata) je najveća pripadnica reda Opnokrilaca (Hymenoptera) na području Europe. Najčešće obitava u mediteranskim područjima gdje su prisutne hrastove šume i makije, iako je zabilježena i u Belgiji, Rusiji, Sjevernoj Africi i Bliskom istoku. Izgledom podsjeća na povećeg izduženog bumbara. Ženke su veće od mužjaka i imaju žutu glavu, dok mužjaci imaju crnu. Ženke narastu od 4.5 do čak 6 cm. Tijelo im je sjajno i crne je boje, a na zatku se nalaze četiri žute fleke. Noge su im prekrivene dlakama.
Zbog svoje veličine i fizionomije nije čudno što ih mnogu ljudi zamjenjuju za stršljena, no uvelike se razlikuju po svojoj funkciji u ekosustavu.
Mamutska osa je parazitoid, što znači da svoj život započinje kao parazit u tijelu običnog nosorožca (Oryctes nasicornis) ili nekog drugog kukca – kornjaša. Odrasla ženka među obamrlim drvom traži larvu kornjaša koju zatim paralizira ubodom i u nju polaže jedno jaje. Larva ose se razvija unutar kornjaša te ga izjeda iznutra. Nakon što je larva kornjaša pojedena, larva ose gradi čahuru iz koje izlazi tokom sljedećeg proljeća kao odrasla jedinka. Odrasle jedinke se hrane isključivo nektarom iz biljaka. Iz razloga što joj je kukac obični nosorožac omiljeni izbor za polaganje jajašca, smanjeni broj nosorožaca utječe i na smanjenje populacije mamutske ose. Osim nosorožaca, također je sve manje biljnih vrsta koje ova osa preferira. Sve to negativno utječe na njenu brojnost. Stoga, pojava mamutske ose je pozitivan znak koji ukazuje na bioraznolikost tog područja i bitno je poznavati njena obilježja kako ju ne bi zamijenili za običnog ili azijskog stršljena koji je invazivna vrsta na ovim prostorima.
Europski stršljen (Vespa crabro) je vrlo česta vrsta stršljena u ovim prostorima. Tijelo im je crvenkasto-crne boje, a zadak je pretežno žute boje s crnim linijama i točkama. Matica može narasti do maksimalno 3.5 cm, a većina populacije je veličine od 1.8 cm do 2.3 cm Odrasla jedinka azijskog stršljena je crne boje, ali donji dio abdomena ima narančasto-žute linije, nekoliko tanjih i jednu deblju. Noge su na krajevima žute i zbog toga ga neki nazivaju žutonogi stršljen. Također je manji od mamutske ose, može narasti do 3 cm. Svake godine odrasle jedinke grade gnijezda u koja liježu jajašca. Azijski stršljen je primarno predator i nije izbirljiv po pitanju izvora hrane, a odrasla jedinka se hrani i nektarom biljaka. Nerijetko kao njegov plijen završe korisni oprašivači. Dakle, postoje razlike u životnom ciklusu i fizionomiji ovih vrsta.
Sljedeći put, ukoliko nismo u neposrednoj opasnosti od uboda, treba uzeti trenutak da promotrimo o kojoj se vrsti radi kako ne bi slučajno usmrtili mamutsku osu bez razloga. Naime, za razliku od stršljena, mamutska osa nije agresivna i ne napada ako nije isprovocirana, a njen ubod nije opasan. Naravno, svejedno treba biti pažljiv, ali nema razloga za strahom ukoliko smo se zbilja susreli s mamutskom osom.
Članak napisala: Nikolina Radaš, studentica na praksi
Pozivamo sve ljubitelje prirode da nam se obrate ukoliko imaju bilo kakvih pitanja, dilema ili sumnji na promjene u prirodnom okolišu.
