Ovih dana slušamo o pronalasku čudnih riba u Jadranu. Tako je kod otoka Pašmana pronađena otrovna srebrenopruga napuhača (Lagocephalus sceleratus), a na štinjanskoj obali pronađena je riba kostorog (Balistes capriscus). Obje vrste su rijetke u Jadranu.
Srebrenopruga napuhača ili fugu je riba podrijetlom iz toplijih dijelova Indijskog i Pacifičkog oceana, a posljednjih se godina proširila i uspostavila populaciju u Crvenom i Sredozemnom moru. Zove se napuhača jer može napuhati tijelo unošenjem vode ili zraka kroz usta te time odvraća predatora. U Jadranskom je moru prvi put pronađena 2012. godine, a nakon toga je viđena još nekoliko puta u njegovom srednjem i južnom dijelu. Srebrenopruga napuhača je invazivna i otrovna za ljude. Naime, njezina koža i unutarnji organi sadrže snažan otrov tetrodotoksin, koji je 1250 puta snažniji od cijanida te može paralizirati živčani i respiratorni sustav. Potreban je oprez pri rukovanju ovom vrstom jer ima jaku čeljust i oštre zube koji mogu uzrokovati ozbiljne ozljede. Osim za ljude, otrovna je i za grabežljivce, a hrani se ostalom ribom, rakovima i mekušcima.
Kostorog je riba koja većinom obitava u tropskim i suptropskim morima. Čest je stanovnik Sredozemnog mora, dok je u Jadranu dosta rijedak. Najčešće obitava u njegovom južnom dijelu. Povezuje ga se s nervnim ribljim otrovom ciguaterom te nije za jelo. Kostorog ne voli hladno more i ne podnosi temperature niže od 12°C pa mu je južni Jadran bio donedavna sjeverna granica obitavališta. Kostorog se koristi kao bioindikator zatopljenja mora, a njegovo učestalo pojavljivanje u sjevernom dijelu Jadrana može inicirati na odstupanje temperatura mora od uobičajenih.
Kostorog na štinjanskoj obali. Izvor: Istra24
