Nekoliko crtica o invazivnim vrstama
Invazivna strana vrsta je svaka alohtona (strana) vrsta unesena u ekosustav koja se može širiti i uzrokovati štetu okolišu, gospodarstvu ili ljudskom zdravlju.
Kao povijesno središte migracija, turizma, trgovine i poljoprivrede, Europa je postala važna točka za uvođenje stranih vrsta. Uz stalnu globalizaciju i sve veću međunarodnu trgovinu i putovanja, vrlo je vjerojatno da će više vrsta biti uneseno i naturalizirano izvan svojih prirodnih područja. Biljke poput ukrasnih, stočnih, prehrambenih i ljekovitih vrsta su češće naturalizirane, što se postiže aktivnim razmnožavanjem, stoga su i široko rasprostranjene na velikim područjima. Uz to, namjerni unosi omogućuju veće šanse za uspostavu i širenje u odnosu na nekultivirane vrste, a posebno se ističe hortikultura kao jedan od ključnih puteva za unošenje stranih biljaka. Uvođenje stranih vrsta u neko područje predstavlja rizik, kako za bioraznolikost, tako i za gospodarstvo i zdravlje ljudi, jer svaka strana vrsta ima šansu postati invazivna, s obzirom da se ne zna kako će se ponašati u novom okolišu.
Kako se invazivne vrste šire u poljoprivredi?
Invazivne vrste su prilagodljive na širok raspon uvjeta čime čine veliku prijetnju bioraznolikosti, ali vrste poput korova ili ostalih štetnika mogu značajno utjecati na razne sektore gospodarstva, a posebice na poljoprivredu. Također, poljoprivreda kao gospodarska grana obuhvaća mnoge djelatnosti, od čega su mnoge povezane s transportom robe, posebice sjemena, opreme ili vozila, što može pridonijeti nenamjernom širenju stranih, invazivnih vrsta. Među najznačajnijim biljnim invazivnim vrstama u poljoprivredi u Hrvatskoj su: piramidalni sirak (Sorghum halepense), divovski svinjski korov (Heracleum mantegazzianum) i vrste roda Datura, a među životinjskim smeđa mramorasta stjenica (Halyomorpha halys), octena mušica ploda (Drosophila suzukii) i Atherigona varia. Također, jedna od najpoznatijih invazivnih vrsta je ambrozija (Ambrosia artemisiifolia), koja osim što se ponaša kao korov u poljoprivredi, jedna je od najjačih alergena koji može izazvati ozbiljne zdravstvene tegobe kod ljudi.
Većina troškova u poljoprivredi u Hrvatskoj odnosi na invazivne vrste
Prema provedenim istraživanjima, u razdoblju od 1970. do 2017. godine, na globalnoj razini troškovi uzrokovani invazivnim vrstama procjenjuju se na približno 1,288 bilijuna $, dok u Europi iznose približno 140,20 milijardi $ za period od 1960. do 2020. godine. Na razini Europe, većina tih troškova (60%) direktno je povezana sa štetom i gubicima, dok se za prevenciju, kontrolu i edukaciju odvaja 20% od ukupnog iznosa. Preostalih 20% troškova odnosi se na kombinaciju spomenutih troškova. Od gospodarskih sektora, poljoprivreda je pretrpjela najveći ekonomski gubitak s dosegnutim troškovima od 36,00 milijardi $, odnosno 26% ukupnog iznosa.
U istom razdoblju, ukupni troškovi zbog utjecaja invazivnih vrsta u Hrvatskoj su iznosili 0,2 milijarde $, pri čemu se više od 70% odnosi na troškove u poljoprivredi.
Postoji li rješenje?
Biološke invazije svrstavaju se među primarne rizike za zdravlje ekosustava, te zahtijevaju intervenciju u oblicima prevencije njihovog širenja, rane identifikacije u okolišu, te upravljanja i nadzora populacija. U dosadašnjim istraživanjima, uočeni su pozitivni efekti educiranja javnosti o tematici invazivnih vrsta, stoga je javna svijest i razumijevanje opće populacije na temu ekoloških problema, poput invazivnih vrsta, jedan od ključnih preduvjeta za njihovo uspješno rješavanje ili kontroliranje.
Mjere upravljanja i suzbijanja invazivnih vrsta često su skupe i nedovoljno učinkovite, što dodatno naglašava važnost edukacije kao ključnog alata u prevenciji njihova širenja – osobito u poljoprivredi, gdje pravovremena informiranost može značajno smanjiti ekonomske i ekološke štete.
