Jadransko more i hrvatska obala prepoznati su i cijenjeni u svijetu te svake godine na našu obalu stignu milijuni turista. Jadransko more se odlikuje velikom bioraznolikošću. Međutim, pritisak na Jadransko more je iz godine u godinu sve veći i sve je više organizama u njemu ugroženo. Najčešći problemi koji utječu na život u Jadranu su otpad i onečišćenje, klimatske promjene, rast temperature mora, nasipavanje obale, pomorski promet i pretjerani izlov. Kao posljedica toga, neke vrste su već nestale, a neke su ozbiljno ugrožene i potrebno ih je zaštititi.
Na temelju Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine, broj 80/19, 15/18, 14/19, 127/19) i Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine, broj 144/13, 73/16), strogo zaštićenim vrstama u Jadranskom moru smatraju se svi morski sisavci, školjkaši plemenita periska (Pinna nobilis) i prstac (Lithophaga lithophaga), puževi prugasta mitra (Mitra zonata), tritonova truba (Charonia tritonis) i puž bačvaš (Tonna galea), crveni koralj (Corallium rubrum), morski pas modrulj (Prionace glauca), morski konjic (Hippocampus hippocampus), posidonija (Posidonia oceanica), morske kornjače.
Strogo zaštićene vrste zabranjeno je namjerno loviti i ubijati, trgovati, uvoziti, izvoziti, prevoziti, otuđivati ili na bilo koji način pribavljati i preparirati. Zabranjeno je i njihovo namjerno uništavanje, oštećivanje i uzimanje njihovih razvojnih oblika, gnijezda ili legla. Nadalje, zabranjeno ih je namjerno uznemiravati, posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije te oštećivati ili uništavati područja njihova razmnožavanje ili odmaranja.
Morski sisavci
Svi morski sisavci koji stalno žive u Jadranu ili ga povremeno posjećuju, ugroženi su i zaštićeni prema hrvatskim zakonima i međunarodnim sporazumima. Tu ubrajamo sredozemnu medvjedicu (Monachus monachus), dobrog dupina (Tursiops truncatus) i ostale vrste dupina. Nabrojani morski sisavci su u prošlosti smatrani štetočinama zbog uništavanja ribarskih mreža, zbog čega su namjerno ubijani. To je dovelo do značajnog smanjenja brojnosti određenih vrsta ili čak potpunog nestanka kao što je to slučaj s običnim dupinom (Delphinus delphis), nekad jednim od najzastupljenijih vrsti u Sredozemnom moru. Dobri dupin (Tursiops truncatus) je jedini morski sisavac za kojeg se sa sigurnošću može reći da živi i razmnožava se u Jadranu.
Kako reagirati pri susretu s dupinima?
Pri susretu s dupinima treba pridržavati određenih pravila. Ne smije ih se proganjati i plovila se ne smiju usmjeravati ravno prema njima. Ukoliko im se približavamo, to moramo čini jako polako i oprezno, izbjegavajući nagle promjene smjera i ne stvarajući buku. Najbolje je ugasiti motor i ne ostati u njihovoj blizini duže od 30 min. U krugu od 100 metara od dupina ne bi smjelo biti više od jednog plovila, a u krugu od 200 metara najviše tri.
Morske kornjače
U Sredozemnom moru se gnijezde dvije vrste morskih kornjača: glavata (Caretta caretta) i zelena (Chelonia mydas) želva. Obje se nalaze na Crvenom popisu ugroženih vrsta u RH. Sjeverni Jadran predstavlja jedno od najznačajnijih staništa glavate želve. Ugrožene su zbog protuzakonitog lova, zaplitanja u ribarske mreže i alat te u ostali glomazni otpad, gutanja plastičnih vrećica koje lako zamijene za meduze, izljeva nafte, nekontroliranog obalnog razvoja i turizma. U Puli postoji Centar za oporavak morskih kornjača smješten unutar “Aquariuma Pula”, koji skrbi o ozlijeđenim morskim kornjačama iz cijelog hrvatskog dijela Jadrana.
Morski konjici
Morski konjici su sitne nježne ribe neobična izgleda. U Jadranu žive dvije vrste konjica: dugokljuni (Hippocampus guttulatus) i kratkokljuni (Hippocampus hippocampus). Morski konjici su ugroženi zbog njihove prevelike eksploatacije i uništavanja njihovog staništa. Ljudi ih koriste za potrebe tradicionalne medicine, kao suvenire i akvarijske ribice.
Školjkaši
Prstac (Lithophaga lithophaga) je vrsta školjkaša koja obitava u rupama izbušenim u vapnencima. Ima jednu od najnižih stopa rasta među školjkama i vrlo je dugovječna. Prstaci su vrlo cijenjena delicija, međutim, zabranjen je njihov izlov. Vađenjem prstaca, uništavaju se velike površine kamenite obale i biocenoza na njima.
Plemenita periska (Pinna nobilis) je najveći mediteranski školjkaš, endem Sredozemnog mora. Diljem cijelog Jadrana zabilježene su pojave masovnog pomora plemenitih periski uzrokovane parazitom Haplosporidium pinnae. Zbog drastičnog pada brojnosti populacije, plemenita periska je strogo zaštićena vrsta te je svako uznemiravanje ili namjerno vađenje živih ili uginulih jedinki (praznih ljuštura) zabranjeno.
Svatko od nas može doprinijeti očuvanju bioraznolikosti našeg Jadranskog mora, time što ne uzimamo zaštićene organizme iz mora kao suvenire, odbijamo jesti zaštićene školjkaše u restoranima, prijavljujemo izlov ili trgovinu zaštićenim vrstama, prijavljujemo pronalazak ozlijeđene životinje u moru i izbjegavamo sidrenje na području livada morskih cvjetnica.
