Znate li da su alge bile prva živa bića koja su fotosintezom proizvela kisik? Kod nas u Jadranu obitava preko 650 vrsta algi, a uslijed klimatskih promjena i djelovanja čovjeka taj broj kontinuirano raste naseljavanjem stranih vrsta.
Zašto su morske alge važne?
Alge su široka skupina pretežno vodenih organizama koje obuhvaćaju makroalge, nalik na biljke no bez korijena, lišća ili cvjetova i mikroalge koje žive u vodi i nisu vidljive prostim okom. Spadaju u glavne primarne proizvođače kisika i organske tvari što znači da im je potrebna jaka sunčeva svjetlost kako bi proces fotosinteze bio uspješan. S obzirom na boju pigmenta koju sadrže u stanicama za upijanje sunčeve svjetlosti razlikujemo zelene, smeđe i crvene makroalge.
Kod nas u Jadranu zabilježeno je preko 650 vrsta algi, no njihov broj kontinuirano raste naseljavanjem stranih vrsta koje nekad postanu i invazivne. Strane vodene vrste najčešće dolaze u nova staništa putem morskih struja, balastnih voda, transportom roba i ljudi ili slučajnim bijegom iz uzgoja. Na sličan način u Jadranskom se moru proširila sitna crvena nitasta alga Acrothamnion preissii, podrijetlom iz zapadne Australije. Znanstvenici splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo istražujući su podmorje uočili da je ova alga gusto naselila livade posidonije u akvatoriju Južnoj Jadrana. Podsjetimo se da su livade posidonije najvažniji priobalni ekosustav u Sredozemnom moru i stanište više od 400 biljnih i 1000 životinjskih vrsta. U travkama se razmnožavaju, polažu jajašca brojne vrste spužvi, zvjezdača ali i riba. Crvena alga obrasta i zagušuje naše domaće autohtone alge smanjujući bioraznolikost podvodnih livada i time brojnost velikog broja životinjskih vrsta.
Strane invazivne alge u Istri
Brojne su se promjene morskih staništa dogodile zadnjih desetljeća. Npr. mi malo manje mladi dobro se sjećamo endemske vrste Jadranski bračić kojeg smo na plaži „pucketali“. Živi samo u bistrom i čistom moru pa se možemo ozbiljno zapitati zašto je nestao? No zato je u Istri je trenutačno registrirano nekoliko stranih invazivnih alga, od kojih se ističu dvije vrste kaulerpa (Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa var. cylindracea) te crvena alga Womersleyella setacea, a nove vrste stalno pristižu.
Kakvo je trenutno stanje na terenu?
Kako bi u svakom trenutku bili upoznati sa stanjem na terenu, naš Centar za invazivne vrste (CIV) koji djeluje u sklopu Instituta za poljoprivredu i prehranu u stalnom je kontaktu s građanima i profesionalcima na moru. Tijekom siječnja dobili smo dojavu sa sumnjom na pojavu nitaste crvene alge u Istri. Uzeti za koje se analizom utvrdilo da se na sreću ne radi o stranoj vrsti nego domaćoj vrsti crvene alge iz roda Laurencia.
A više o stanju na terenu u videu!
Pozivamo sve ljubitelje prirode da nam se obrate ukoliko imaju bilo kakvih pitanja, dilema ili sumnji na promjene u prirodnom okolišu.
