Hrvatsko ime: bagrem

Latinski naziv: Robinia pseudoacacia L.

Domovina: Sjeverna Amerika (istočni dio)

Područje introdukcije: Europa, Azija

Putovi širenja: namjeran unos za široku primjenu

Opis

Opis: Listopadno drvo do 30 m visine i 90 cm širine. Krošnja je razgranata i rijetka. Korijenov sustav razvija brojne bočne žile dugačke do 20 m. Grane su trnovite, one veće usmjerene su prema gore, a manje su vodoravne ili malo vise. Listovi su neparno perasto sastavljeni od 9 do 25 liski. Jajolike liske su cjelovite, okruglaste baze i blago urezanih vrhova. Cvat je bijeli, viseći, i grozdasti, a sastoji se od 15-20 pojedinačnih dvospolnih cvjetova. Plod je viseća i plosnata mahuna duljine do 10 cm. U mahunama je 5-10 bubrežastih, sitnih, smeđih sjemenki koje se rasijavaju pucanjem mahune po šavu.

Po čemu je prepoznatljiva: po bijelom visećem grozdastom cvatu

Ekologija vrste:

  • najbolje raste na rastresitom, rahlom, dubokom i plodnom tlu
  • heliofitna vrsta
  • slabo podnosi vjetar, snijeg i mraz
  • mogućnost fiksacije atmosferskog dušika

Stanište: suha i pjeskovita te umjereno vlažna tla brdskog i nizinskog pojasa, osunčana područja

Razmnožavanje: sjemenom i korijenovim izdancima, cvate 10-15 dana u svibnju prije listanja

Negativni/pozitivni učinci

Ekološki: potiskuje zavičajne vrste zbog brzog širenja i stvaranja gustih populacije, medonosna biljka, obogaćivanje tla dušikom zbog mogućnosti fiksacije

Zdravstveni: ljekovita svojstva cvjetova i meda (kod prehlade i kašlja, za snižavanje kolesterola…)

Ekonomski: sprječavanje erozije, upotreba drva za ogrjev i u stolarstvu, upotreba u pošumljavanju