Hrvatsko ime: ambrozija
Latinski naziv: Ambrosia artemisiifolia L.
Domovina: Sjeverna Amerika
Područje introdukcije: Europa (20-tak vrsta), prvi nalaz u Hrvatskoj 1941. god.
Putovi širenja: zagađene pošiljke sjemena iz Sjeverne Amerike
Opis vrste
Opis: Jednogodišnja je zeljasta biljka koja može narasti i više od 150 cm. Ima plitki i vretenast korijen. Stabljika je uspravna, četverobridasta i dlakava. Listovi su jajolikog oblika, svijetlozeleni i mekano dlakavi. Dugi su 5-10 cm. Cvijet je sitan i neugledan. Skupljeni su u cvatove glavice. Plod je suha roška veličine oko 3 mm. Ima 5-7 nejednakih „zubića“. Biljka je jednodomna, muški i ženski cvjetovi su odvojeni ali smješteni na istoj biljci.
Po čemu je prepoznatljiva: po duboko perasto razdijeljenim listovima s karakterističnim suličastim odsječcima
Ekologija vrste:
- podnosi velike oscilacije temperature i vlage
- izrazito je agresivna i otporna
Stanište: Pokraj putova, uz ceste, željezničke pruge, obale potoka i rijeka, u zapuštenim dvorištima itd. Zakorovljuje često i u kukuruzu, šećernoj repi, krumpiru i ostalom povrću.
Razmnožavanje: Cvjeta u kasno ljeto i jesen – stvara stotine milijuna zrnca peludi (dobre aerodinamične osobine, putuju i do 300 km udaljenosti). Svaka biljka proizvede do 60 000 sjemenki (prežive u zemlji do 30 godina).
Negativni učinci
Ekološki: potiskuje zavičajnu floru
Zdravstveni: pelud ambrozije je jedan odnajjačih poznatih alergena. Uz alergije javlja se i astma
Ekonomski: direktni i indirektni učinci u poljoprivrednoj proizvodnji
