Bliži nam se vrijeme cvatnje ambrozije, a time i problema koje osobe osjetljive na pelud ambrozije imaju. Zdravi Grad Poreč godinama realizira projekt Ambrozija – opasnost iz prirode . U okviru projekta prati se rasprostranjenost biljke na širem području grada Poreča i mapiraju se identificirane lokacije. Cilj projekta je utvrđivanje raširenosti populacije te postoji li tendencija njezinog širenja. Kako bi bili što učinkovitiji oko determinacije, lociranja, i naposljetku suzbijanja ambrozije, slobodno nas kontaktirajte na službeni telefon Zdravog grada Poreč 091 904 66 33, jer građani su nam saveznici u projektu, posebice kada se biljke nalaze na privatnim posjedima.

O biljici

Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) je jednogodišnja korovna samonikla biljka. Glavna osobina je njena izuzetna prilagodljivost, plodonosnost i otpornost, te iz tih razloga je s pravom svrstavaju u jednu od najistaknutijih invazivnih biljnih vrsta u Europi. Strana vrsta nije zavičajna, ne obitava od prirode  na određenom staništu, već je dospjela na određeno područje namjernim ili nenamjernim unošenjem. Ukoliko širenje strane vrste na području na koje je unesena negativno utječe na zdravlje ljudi ili pričinjava određenu ekonomsku štetu, tada tu vrstu smatramo invazivnom.

Invazivne biljne vrste su one koje se agresivno i brzo šire te izravno utječu na biološku raznolikost, mijenjaju okoliš, narušavaju stabilnost ekosustava, mogu štetiti poljoprivrednom uzgoju i  drugim šumskim kulturama.. Ukoliko se jako rašire, mogu nepovratno utjecati na sastav prirodnih staništa te uzrokovati socioekonomske štete u poljoprivredi, šumarstvu, turizmu, stočarstvu, zdravstvu.

Pelud ambrozije smatra se najjačim prirodnim alergenom našega podneblja. Alergija je preosjetljivost obrambenog sustava na inače neosjetljive , a znatno prisutne tvari u okolišu – tzv. alergene, koje mogu znatno narušiti funkciju dišnog sustava.  Posebno značenje imaju peludne alergijske bolesti, odnosno stanja.

Procjenjuje se da svaki deseti stanovnik Hrvatske boluje od peludne alergije na ambroziju, s tim da je broj oboljelih iz godine u godinu sve veći, jer se širi i ambrozija. Najrasprostranjenija je između rijeka Save i Drave te uz jadransku obalu (Istra, Zadar, Makarska), a cvjeta ljeti.  I posjetitelji ovih teritorijalnih područja naše zemlje, pa tako i Istre, često imaju ozbiljnih smetnji u vrijeme cvatnje ambrozije.

S obzirom na to da stanište ambrozija spada u plante ruderales-ruderalci, odnosno dolazi na nekultiviranim  staništima kao što su dvorišta, sajmišta, nasipi, putovi, željezničke pruge, plinovodi …To su korovi u širem smislu, a obrastaju staništa na kojima je čovjekov utjecaj malen  i uglavnom povremen. Ruderalci su vrlo heterogena skupina biljaka, a mogu biti kratkoživuće, jednogodišnje, dvogodišnje i višegodišnje biljke. Sustav ruderalne flore na nekom mjestu ovisi o vrsti i učestalosti ljudskog djelovanja. Ruderalni korovi osim što nagrđuju okoliš, izazivaju i peludne reakcije. Na ruderalnim staništima cenološki odnosi su vrlo neodređeni , pa  stoga na takva staništa lako ulaze i tu nađu prostor i vrijeme za aklimatizaciju različite biljke pridošlice. Mnoge od njih nakon nekog vremena postaju veliki problem.

To su uglavnom nekultivirana staništa kao što su dvorišta, sajmišta, nasipi, putevi i sl. Nerijetko su to i zasađene kulture raznih žitarica i ratarske kulture gdje se ambrozija često zna udomaćiti.

Oprašivanje vjetrom i proizvodnja ogromnih količina alergogene peludi, ključni su preduvjeti da bilo koja biljna vrsta, pa tako i ambrozija postane uzročnik polenoza, odnosno alergijskih bolesti uzrokovanih peludima.

Pelud ambrozije smatra se izrazito potentnom i jednom od najagresivnijih alergena. Dovoljan je malen broj peludnih zrnaca peludi u prostornom metru zraka, da kod alergičnih osoba izazovesimptome bolesti. Klasični simptomi alergijskog rinitisa ili peludne hunjavice  su kihanje, curenje nosa, svrbež kože i sluznice te pojačano suzenje očiju. Koncentracija polena u zraku najveća je u ranim jutarnjim i prijepodnevnim satima. Danas se smatra da je oko 10% stanovništva alergično na polen ambrozije.

Svakako je korisno informirati se o koncentraciji peludi u zraku i ponašati se sukladno tome. Naime, osobama koje pate od alergije na ambroziju pravodobna spoznaja o vremenskim uvjetima postaje dobar saveznik. Najbolje je kišno razdoblje, a najgore kad je vjetrovito i vrlo toplo, jer se tada pelud najjače rasprostranjuje i izaziva najviše simptoma.

Iznimno je važno pratiti peludnu prognozu i informirati se o koncentraciji peludi, kako bi se izbjeglo pogoršanje simptoma. Služba za zdravstvenu ekologiju, pri ZZJZ Istarske županije u Puli, provodi mjere zaštite i unapređenja zdravlja stanovništva vezane uz elemente okoliša s mogućim štetnim djelovanjem.

Određivanjem broja peludnih zrnaca u m3 zraka po danu i determiniranjem vrste peludi prati se dinamika pojavljivanja pojedine vrste na temelju čega se baziraju dnevna izvješća, peludna prognoza i izrada peludnog kalendara.

Osim peludne prognoze i peludnog kalendara, postoji još jedan način kako pratiti stanje koncentracije peludi u zraku, te na taj način biti pravovremeno informiran o mogućim simptomima za pojedine alerogene.  Nova aplikacija ALERGO ALERT.

Alergo Alert je inovativna mobilna aplikacija namijenjena oboljelima od alergije. Razvijena je od strane Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar u suradnji s partnerima, a cilj joj je redovito praćenje dnevnog stanja alergena prisutnih u zraku.

Što učiniti ako prepoznamo ambroziju?

Biljku ambrozije, koja je korov te invazivna  alergena biljka, treba  pravovremeno suzbijati i uništavati. Ne samo iz razloga kako bi pomogli sebi i drugima, u slučaju da ste alergičar, već iz razloga što je to i zakonska regulativa, Naredba o podizanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije – NN 72/07. Suzbijanje ambrozije treba započeti vrlo rano, u svibnju i  lipnju, kada je biljka mlada i kada je  možemo iščupati iz zemlje, odnosno, košnjom početkom srpnja.

S druge strane, građani je često lakše prepoznaju kada biljka naraste. Svakako treba voditi računa da je dobar period za uklanjanje ambrozije  prije početka njene cvatnje, kako bi se izbjegla senzibilizacija na visoko alergenu pelud ambrozije. Ukoliko se ambrozija čupa u vrijeme njezinog cvjetanja, od sredine srpnja pa do rujna,  koncentracije peludi će biti najviše. Ne uništavati biljku u kolovozu jer je tada u punom cvatu, pa se koncentracija peludi  može višestruko povećati i time uzrokovati veće tegobe kod osoba koje pate od alergijskih oboljenja .

Preporuke:

·         Ako ste alergični tijekom rada u vrtu stavite zaštitne rukavice kako bi izbjegli

kontaktni dermatitis.

·         Za vrijeme sezone cvatnje ambrozije zatvorite prozore stana ili kuće, a isto tako

prozore automobila tijekom putovanja.

• Izbjegavajte prijepodnevno provjetravanje prostorija kada je koncentracija

peludi najviša.

·         Ne sušite rublje na zraku u vrijeme visokih koncentracija peludi.

·         Izbjegavajte odlazak u prirodu za vrijeme sunčanog i vjetrovitog vremena.

·         Četkajte i perite kućne ljubimce, jer oni također skupljaju pelud.

·         Za odlazak u prirodu izaberite dan nakon kiše, jer su tada koncentracije peludi

u zraku najniže.

·         Nakon boravka na otvorenom prostoru pri povratku kući operite ruke,

istuširajte se, operite kosu i presvucite odjeću, kako biste spriječili unošenje

peludi u prostor u kojem boravite.

·         Redovito pratite alergijski semafor i bioprognozu (www.stampar.hr) te sukladno

tome organizirajte dnevne aktivnosti.

·         Besplatno preuzmite i koristite AlergoAlert mobilnu aplikaciju za pametne

telefone.

·         Informirajte se o Peludnom kalendaru za određeno klimatsko i vegetacijsko

područje.

·         Redovito uzimajte terapiju koju vam je propisao liječnik

Dodatne informacije građani mogu potražiti putem kontakata Zdravog grada Poreč,  koji su navedeni dolje, posebno ukoliko nisu sigurni da li se radi o ambroziji, a biljku primijete na javnom ili privatnom posjedu:

www.zdravi-grad-porec.hr

e-mail: fond-zdravi-grad@pu.t-com.hr

tel:052 452 335, 091/9046633

Stručna suradnica Zdravog grada:

Ana Milat, dipl.  ing. šumarstva

Zadnje vijesti

Arhiva vijesti

Unisciti al nostro tim #CSI, segnala il ritrovamento della specie invasiva